Andora Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Andora doživljava snažan gospodarski oporavak, s prognozom rasta BDP-a za 2026. godinu podignutom na 2,6 posto. Međutim, visoki troškovi života, posebno stanovanja, ostaju ključni izazov. Iako je inflacija u lipnju pala na 4,2 posto, prvenstveno zbog povoljnijih cijena goriva i hrane, i dalje je iznad stopa Španjolske i Francuske. Vlada reagira proračunom za 2026.: planira rekordna ulaganja u pristupačno stanovanje i mjere za stabilizaciju cijena osnovnih potrepština. Cilj je osigurati privlačnost patuljaste države i smanjiti socijalne napetosti, dok se istovremeno povećavaju javne plaće.

Andora postrožuje svoju migracijsku i državljansku politiku kako bi upravljala rastom i zaštitila nacionalni identitet. Trenutna situacija obilježena je postroženim imigracijskim pravilima kroz „Zakon o održivom rastu“ (Omnibus-2 zakon) koji je stupio na snagu početkom 2026., a koji predviđa više investicije za pasivni boravak i strože kontrole za prekogranične radnike. Iako je opća imigracijska kvota za 2026. smanjena na 800 dozvola, vlada ju je nedavno povećala za 250 kako bi se suočila s nedostatkom radne snage. Politički su ove mjere motivirane nastojanjem da se očuva osjetljiva ravnoteža između ekonomskog razvoja i očuvanja socijalne kohezije. To se odražava i u izmjenama Zakona o državljanstvu usvojenim u svibnju 2026., koje sada uvode obvezni B1 test katalonskog jezika i fleksibilnije, ali ipak stroge uvjete boravka. Vlada to brani kao zaštitu nacionalnog identiteta od „raspadanja“. Istovremeno, Andora navigira svojim granicama u kontekstu novog EU sustava ulaska/izlaska (EES), pri čemu su osigurane iznimke za andorske građane i stanovnike. Kritičari, međutim, i dalje zamjeraju administrativna kašnjenja u imigracijskoj službi.

Andora navigira turbulentnim političkim vodama koje značajno mijenjaju njezinu geopolitičku orijentaciju. Ključna rasprava o pregovaranom Sporazumu o pridruživanju s EU-om dijeli zemlju: oporba traži referendum koji bi mogao odgoditi pristup jedinstvenom tržištu do 2027., što stvara nesigurnost za investicije. Ova unutarnjopolitička blokada nastaje dok vladajuća stranka DA, prema aktualnim anketama, gubi svoju parlamentarnu većinu. Paralelno s tim, eskalira spor oko dekriminalizacije pobačaja, tema koja dominira izbornom kampanjom i zbog koje se vlada kritizira zbog oklijevanja. Ovaj splet okolnosti EU integracije, krhkog upravljanja i temeljnih društvenih pitanja prisiljava Andoru na redefiniranje svoje uloge u Europi.

Andorski politički krajolik doživljava intenzivne rasprave, budući da se zakonodavno razdoblje bliži kraju. U središtu je Rasprava o političkoj orijentaciji vlade (DOP), gdje šef vlade Xavier Espot brani svoj dosadašnji rad, dok oporba kritizira ključne projekte. Posebno napeta situacija na tržištu nekretnina, pojačana nedavno usvojenim ukidanjem zamrzavanja cijena najma, te odgođena mirovinska reforma dominiraju raspravama. Ove parlamentarne rasprave, obilježene sve više predizbornim ozračjem, otkrivaju duboko neslaganje oko buduće ekonomske i socijalne politike Andore.

Andora intenzivira svoj kurs prema energetskoj autonomiji i klimatskoj otpornosti. Ova mala pirenejska država, koja uvelike ovisi o uvozu električne energije, promiče razvoj obnovljivih izvora energije i modernizira svoju infrastrukturu. Politički je to ukorijenjeno u Nacionalnoj energetskoj strategiji protiv klimatskih promjena i zakonodavstvu o energetskoj tranziciji, koje cilja na 37% manje emisija stakleničkih plinova do 2030. i klimatsku neutralnost do 2050. godine. Nedavne mjere poput zajma od 60 milijuna eura Europske investicijske banke i francuske podrške projektu hidroelektrane podcrtavaju ovu promjenu.

Stambena kriza u Andori se pogoršava, što posebno opterećuje mlađe generacije i kućanstva s niskim primanjima. Visoke cijene najma ugrožavaju socijalni mir. Kao reakciju, vlada je nedavno najavila sveobuhvatan program pomoći za najmoprimce, koji podržava kućanstva koja izdvajaju preko 30% svog prihoda za najam. Dodatno, stvaraju se poticaji za privatne investitore u gradnji kako bi se promicala izgradnja pristupačnih stanova za najam. Također, minimalne plaće će i dalje rasti kako bi se ojačala kupovna moć. Ove mjere imaju za cilj ublažiti ekonomske napetosti i poboljšati međugeneracijsku socijalnu pravdu.

Andorski mladi i studenti bore se s eskalirajućom stambenom krizom: Prosječna najamnina u Andori la Vella nadmašuje Barcelonu za 10 posto, a pojedinci moraju mjesečno izdvojiti oko 2.582 eura za troškove života. To je izravna posljedica ekonomskog modela koji se godinama razvijao, oslanjajući se na investicijske poticaje i pretvarajući tržište nekretnina u objekt špekulacija. Socijaldemokrati su u najnovijoj raspravi o političkoj orijentaciji (lipanj 2026.) oštro kritizirali ovaj smjer, jer blokira emancipaciju mladih i odbija kvalificirane stručnjake. Vlada reagira Zakonom o održivom rastu iz 2026. godine, koji bi trebao promicati izgradnju pristupačnog stanovanja i regulirati kupnju stranih nekretnina, no cijene ostaju visoke. Paralelno s tim, usklađuju se potpore za obrazovanje i jača digitalno obrazovanje u školama kako bi se mladi pripremili za tržište rada.

Troškovi stanovanja eksplodiraju u Andori: Oko 1.500 ljudi prosvjedovalo je 16. svibnja 2026. protiv stambene krize, što je bio najveći prosvjed u povijesti Kneževine. Obitelji i samohrani roditelji suočavaju se s najamninama koje su u posljednjih pet godina porasle za preko 50 posto i često dosežu 1.500 eura za male stanove, dok prosječna plaća jedva prelazi 2.000 eura. Ovaj razvoj dovodi čak i dugogodišnje stanovnike na rub financijske izdržljivosti. Vlada je reagirala ograničenjima cijena najma, no te hitne mjere nisu mogle ublažiti strukturnu krizu uzrokovanu ograničenim stambenim prostorom i visokom potražnjom. Trenutni nacrt zakona o regulaciji produljenja najma nakon 2027. godine je u raspravi, ali nudi samo ograničenu sigurnost, budući da su iseljenja zbog osobnih potreba ili obnove i dalje moguća.

Andorski umirovljenici s mješovitim osjećajima gledaju na najnovije političke odluke. Planirana sveobuhvatna mirovinska reforma, koja je predviđala više doprinose i višu dob za umirovljenje, *odgođena* je zbog financijske zabrinutosti i otpora postojećem ekonomskom modelu. To pruža kratkoročni predah, no dugoročna održivost Andorske blagajne socijalnog osiguranja (CASS) ostaje upitna. Istovremeno, progresivno usklađivanje mirovina za 2026. godinu, koje više povećava niže mirovine (do dvostruko više od VPI-ja za primanja ispod minimalne plaće), ublažava pritisak rastućih troškova života. No, s prosječnim mjesečnim troškovima od 1835 američkih dolara, što je 1,58 puta skuplje od svjetskog prosjeka, financijski teret za mnoge ostaje.

Andorska vlada reagira na pad kupovne moći: Premijer Xavier Espot najavio je prijevremeno povećanje minimalne plaće za srpanj kako bi ublažio troškove života. Ova mjera rješava inflaciju koja je u lipnju dosegnula 4,2%, što je iznad stopa susjednih zemalja. Istovremeno se pogoršava stambena kriza, s cijenama nekretnina koje su krajem 2025. porasle za 8,2%, a najamnine ostaju visoke. Kao odgovor, vlada obećava novi stambeni program koji bi najamnine trebao ograničiti na 30% prihoda kućanstva. Međutim, "Omnibus zakon 2026" postrožuje uvjete za novopridošle i investitore, zahtijevajući više doprinose i investicije, što dodatno povećava pritisak na napeto tržište.

Andora je drastično udvostručila porez na strane investicije u nekretnine: s 3% na 6% za prvu nekretninu i s 5% na 10% za daljnje kupnje. Ovo masovno povećanje, implementirano Omnibus zakonom 2/2026 u veljači, ima za cilj suzbiti špekulacije nekretninama i rasteretiti napeto tržište nekretnina. Za vlasnike i potencijalne investitore to znači znatno više početne troškove. Čak se i dugogodišnji rezidenti sada smatraju stranim investitorima ako ne mogu dokazati stvarno prebivalište dulje od tri godine u posljednjih deset godina. Paralelno s tim, minimalna investicija za pasivni boravak povećana je na milijun eura, pri čemu 50.000 eura odlazi državi kao nepovratni doprinos. Također, za samozaposlene osobe obvezni doprinos od 50.000 eura više nije povratan, osim ako osnuju tvrtke u područjima digitalnog gospodarstva, poduzetništva ili inovacija – što je poticaj za diversifikaciju. Vlada tako pokušava potaknuti održivi rast, dok istovremeno selektivnije oblikuje pristup tržištu.

Andora stagnira u pogledu LGTBIQA+ prava: s tek 43% na Rainbow karti ILGA-Europe za 2026. godinu, zemlja ponovno propušta sveobuhvatan zakon za zaštitu ove manjine. U lipnju 2026. udruga za zastupanje interesa Diversand žalila se na "gotovo apsolutnu ravnodušnost" vlasti prema njihovom nacrtu zakona. Unatoč legalizaciji istospolnih brakova 2023. i javnom priznanju premijera Espota Zamore iste godine, ključne praznine u zaštiti – od zločina iz mržnje do inkluzivnosti u obrazovanju – ostaju neriješene. Nedostatak političke odlučnosti blokira napredak Andore prema potpunoj ravnopravnosti.

Andora drastično postrožuje uvjete pristupa za imigrante i iseljenike. Od veljače 2026. Omnibus-2 zakon zahtijeva nepovratni depozit od 50.000 eura kod financijske uprave za pasivni boravak, uz povećanje minimalne investicije na milijun eura. Također, porez na kupnju stranih nekretnina udvostručio se. Istovremeno, radnici se bore s kroničnim kašnjenjima u imigracijskoj službi, što je socijaldemokrata Pere Baróa potaknulo na kritiku. Postupno ukidanje zamrzavanja cijena najma od 2027. godine dodatno pritišće tržište nekretnina i ugrožava tisuće kućanstava. Ova politika cilja na "selektivnu ekskluzivnost", značajno opterećujući novopridošle i postojeće stanovnike.