Belgija Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Belgija se trenutno bori s rastućim troškovima života: godišnja stopa inflacije popela se u svibnju 2026. na 4,08 posto, što je najviša razina od siječnja 2025. Glavni pokretači su povećane cijene energije te veći izdaci za stanovanje, režije i prijevoz. Istovremeno, gospodarski rast se usporava, prvenstveno zbog slabije privatne potrošnje. Uzrok je kontinuirano visok proračunski deficit, koji je 2025. dosegao 5,2% BDP-a i ostaje kritičan i u 2026. Vlada je u studenom 2025. donijela opsežan paket štednje za 2026. godinu, koji uključuje mirovinske reforme, reintegraciju dugotrajno bolesnih na tržište rada i prilagodbe PDV-a na određene proizvode. No, situacija se pogoršava: ministar financija Vincent Van Peteghem nedavno je upozorio da će do 2029. biti potrebno pronaći dodatnih 7 milijardi eura kroz uštede ili povećanje prihoda kako bi se proračun stabilizirao.

Belgija drastično pooštrava svoju migracijsku politiku, što dovodi do značajnog pada broja zahtjeva za azil. Vlada pod premijerom Bartom De Weverom i ministricom migracija Anneleen Van Bossuyt provodi "najstrožu migracijsku politiku ikada", koja od ljeta 2025. ponovno predviđa granične kontrole za suzbijanje ilegalnih migracija. Unatoč padu broja, "kriza prihvata" i dalje traje: tisuće tražitelja azila ostaju bez smještaja jer vlada ignorira sudske naloge za smještaj. Trenutno, presuda protiv bivšeg zastupnika zbog migracijski kritičnog "govora mržnje" izaziva rasprave o slobodi govora i identitetu.

Belgija jača svoju geopolitičku poziciju značajnim ulaganjima u obranu. Nedavno, 29. svibnja 2026., zemlja je osigurala EU kreditni sporazum vrijedan 8,34 milijarde eura za modernizaciju svoje obrambene industrije i vojne opreme, uključujući protuzračne rakete i dronove. Ova mjera, pokrenuta EU programom SAFE, odražava belgijsku stratešku preorijentaciju: odmak od isključivo EU-centrirane vanjske politike prema većoj nacionalnoj suverenosti i pojačanoj europskoj sigurnosnoj suradnji. Interno, rastuće napetosti između Flamanaca i frankofona dovode u pitanje političko jedinstvo, što vladu stavlja pred nove izazove.

Belgija plovi turbulentnim političkim vodama: savezna "Arizona koalicija" pod premijerom Bartom De Weverom, na vlasti od veljače 2025., suočava se s nacionalnim štrajkovima i prosvjedima protiv svojih ambicioznih planova štednje i reformi. Paralelno s tim, u glavnom gradu Bruxellesu vlada neviđeni politički vakuum: regija već više od 600 dana djeluje bez izabrane vlade, što je tužan svjetski rekord u mirnodopskim uvjetima. Ovaj propust rezultat je iznimno fragmentiranog političkog krajolika te dubokih jezičnih i ideoloških podjela koje onemogućuju formiranje vlade u regionalnom parlamentu i paraliziraju sposobnost metropole za djelovanje.

Belgija provodi značajan zaokret u svojoj energetskoj politici: vlada zaustavlja demontažu svih nuklearnih elektrana i pregovara o njihovom državnom preuzimanju od energetske tvrtke Engie. To označava odstupanje od odluke o postupnom ukidanju nuklearne energije donesene 2003. godine. Premijer Bart De Wever potiče ovaj korak kako bi osigurao sigurnu, pristupačnu i od fosilnih goriva neovisnu opskrbu energijom. Ova preorijentacija odgovor je na rastuću ovisnost Belgije o uvozu električne energije, uzrokovanu postupnim smanjenjem kapaciteta nuklearnih elektrana i nestabilnošću obnovljivih izvora energije. Pregovori bi trebali biti završeni do listopada 2026., a razmatra se i izgradnja novih nuklearnih elektrana.

Belgija trenutno proživljava značajne socijalne napetosti, potaknute dalekosežnim reformama koje stavljaju na kušnju socijalni mir i međugeneracijsku pravednost. Nedavno su deseci tisuća građana prosvjedovali u Bruxellesu protiv vladinih mjera štednje i mirovinskih planova. Savezna „Arizona koalicija“ provodi sveobuhvatnu mirovinsku reformu koja postupno podiže zakonsku dob za umirovljenje i stvara poticaje za dulji rad. Osim toga, dosadašnja vremenski neograničena pomoć za nezaposlene ograničena je na maksimalno dvije godine. Ove mjere trebale bi rasteretiti državnu blagajnu i povećati stopu zaposlenosti. Međutim, sindikati i oporba snažno kritiziraju nedostatak socijalnog dijaloga i vide diskriminaciju radnika, umirovljenika i žena, što dodatno potiče međugeneracijski sukob i ugrožava socijalnu koheziju.

Tisuće belgijskih studenata, učenika i nastavnika prosvjedovalo je 6. lipnja u Bruxellesu protiv planiranog povećanja školarina za 35% u Federaciji Valonija-Bruxelles. Od akademske godine 2026./2027. godišnje školarine trebale bi porasti s 835 eura na 1.194 eura. Ovaj drastičan program štednje regionalne vlade teško pogađa mlade ljude koji se već bore s rastućim troškovima života, posebno za stanovanje. Istovremeno, od 1. lipnja pooštravaju se pravila za studente izvan EU-a: sada moraju ostvariti najmanje 60 ECTS bodova u prve dvije godine kako ne bi izgubili pravo na boravak. Ove mjere imaju za cilj spriječiti zlouporabu studentskog statusa, ali bi mogle odvratiti talentirane međunarodne studente.

Belgija se suočava s pogoršanjem stambene krize: broj građevinskih dozvola za nove stambene jedinice pao je u veljači 2026. na nacionalnoj razini za 10,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u Valoniji čak za 23,6 posto. Ovaj pad pogoršava već napetu situaciju za obitelji i samohrane roditelje koji se sve više bore za pristupačan smještaj. Flamanska vlada reagira planom za 56.000 dodatnih socijalnih stanova do 2042. godine, no liste čekanja već obuhvaćaju 215.337 obitelji. Politički kritičari optužuju vladu za stagnaciju, dok najamnine rastu, a san o vlastitom domu za mnoge ostaje nedostižan. Unatoč regionalnim inicijativama za skrb o djeci i stabilnim obiteljskim naknadama, poput porodiljnih naknada do 1.395,02 eura u Bruxellesu, stambena kriza potkopava financijsku stabilnost mnogih kućanstava.

Belgijski umirovljenici i starije generacije suočavaju se s dubokim promjenama: krajem svibnja 2026. Zastupnički dom usvojio je kontroverznu mirovinsku reformu. Od 1. siječnja 2027. prijeti „mirovinski minus“ svima koji se prijevremeno umirove s manje od 35 godina radnog staža i 156 radnih dana godišnje, što smanjuje njihove mirovinske naknade. Istovremeno se uvodi „mirovinski bonus“ kako bi se nagradio dulji rad iznad zakonske dobi za umirovljenje. Ove mjere, dio opsežnog vladinog programa za financijsku održivost sustava, utječu i na izračun mirovina za državne službenike te ukidaju prijevremene mirovine za određene profesionalne skupine. Sindikati i lijeve stranke snažno prosvjeduju i najavljuju ustavne tužbe, smatrajući reformu socijalno nepravednom i posebno štetnom za žene koje rade skraćeno radno vrijeme. Dodatno, nova regulativa „Centenindex“ od lipnja 2026. ograničava punu indeksaciju plaća i mirovina na 2.000 eura bruto mjesečno, što znači da se više mirovine samo djelomično prilagođavaju inflaciji. Troškovi života, posebno za stanovanje i hranu, ostaju visoki u 2026. godini, dok je proračun za zdravstvo podložan rezovima.

Inflacija u Belgiji dosegnula je u svibnju 2026. godine 4,08%, što je najviša razina od siječnja 2025., i masovno nagriza kupovnu moć. Paralelno, vlada ograničava automatsku indeksaciju plaća iznad 4.000 eura bruto mjesečne plaće i postupno smanjuje naknade za nezaposlene od 2026. godine. Ovi koraci, dio opsežnog programa štednje za sanaciju proračuna i poštivanje pravila EU-a o deficitu, opterećuju široku srednju klasu i potiču zabrinutost za financijsku stabilnost mnogih kućanstava.

Od 1. svibnja 2026. belgijska reforma PDV-a mijenja računovodstvo: dosadašnji tekući račun zamjenjuje se provizijskim računom, a zahtjevi za povrat sada se centralno podnose putem MyMinfin. Ova promjena prisiljava poduzetnike i samozaposlene na hitnu prilagodbu svojih procesa. Paralelno s tim, uvjeti za sniženu stopu poreza na dobit od 20% od 2026. godine postaju stroži, uključujući povećanu minimalnu naknadu od 50.000 eura za direktore. Za vlasnike nekretnina, tržište unatoč rastućim kamatama signalizira kontinuiranu kupovnu aktivnost, potaknutu investitorima i mladim kupcima. Vlada pokušava ojačati konkurentnost reformama tržišta rada, primjerice proširenjem smanjenja socijalnih doprinosa za prvih pet novozaposlenih od srpnja 2026. Međutim, visoki troškovi energije i rada i dalje prigušuju raspoloženje mnogih poduzeća.

Belgija je pala na četvrto mjesto na europskoj ljestvici prava LGBTQ+ osoba, što je jasan pokazatelj stagnacije napretka i rastuće nesigurnosti. Sedam godina vlada ignorira presudu Ustavnog suda koja zahtijeva pravno priznavanje nebinarnih osoba, ostavljajući ovu skupinu u pravnom vakuumu. Istovremeno, govor mržnje na internetu protiv LGBTQ+ zajednice ostaje uglavnom nekažnjen, iako aktualna izvješća bilježe porast homofobnog i transfobnog nasilja. Ova politička neaktivnost i nedostatak provedbe stvaraju neprijateljsko okruženje koje masovno utječe na svakodnevni život pogođenih, potkopava njihovu sigurnost i odgađa potpunu ravnopravnost. Ljudi na terenu osjećaju kako politički propusti narušavaju njihova prava.

Belgijski parlament je retroaktivno od 1. siječnja 2025. usvojio atraktivniji porezni režim za iseljenike, koji povećava neoporezivi paušal na 35% bruto prihoda i ukida gornju granicu od 90.000 eura. Cilj ove reforme je jačanje konkurentnosti Belgije u privlačenju međunarodnih stručnjaka i smanjenje minimalne plaće za kvalifikaciju na 70.000 eura. Međutim, dok visokokvalificirani radnici profitiraju od ovih poreznih olakšica, druge političke odluke otežavaju život mnogim imigrantima. Naknade za državljanstvo drastično su porasle na 1.000 eura, a spajanje obitelji pooštreno je višim zahtjevima za prihodima i povišenom minimalnom dobi od 21 godine za partnere. Od ljeta 2025. vlada planira i granične kontrole protiv neregularnih migracija. Ove divergentne strategije pokazuju belgijsku borbu između ekonomske otvorenosti i restriktivne migracijske politike, što izravno oblikuje svakodnevni život različitih skupina stanovništva.