Bugarska Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Bugarsko gospodarstvo bori se s eskalirajućom krizom troškova. Godišnja inflacija skočila je u svibnju 2026. na 7,0%, što je najviša razina od kolovoza 2023., prvenstveno potaknuta eksplozijom troškova prijevoza i energije. Ovaj razvoj, koji Bugarskoj donosi najvišu stopu inflacije u eurozoni, masovno iscrpljuje kupovnu moć. Istodobno, OECD i Europska komisija smanjuju svoje prognoze rasta za 2026. na 2,5%, jer slabije plaće i usporavanje zapošljavanja koče privatnu potrošnju. Europska komisija također razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita, budući da povećani državni izdaci, poput socijalnih davanja i plaća u javnom sektoru, opterećuju proračun i stavljaju na kušnju članstvo u eurozoni koje je započelo tek u siječnju 2026.

Bugarska učvršćuje svoju ulogu čuvara vanjske granice EU-a, nakon što je početkom 2025. u potpunosti pristupila schengenskom prostoru (zračne i morske granice) i ukinute su kopnene granične kontrole prema Rumunjskoj. Dok se promet na granicama s Turskom, Grčkom i drugim susjednim državama odvija redovito, Sofija pojačava osiguranje granica, uključujući biometrijsko prikupljanje podataka na vanjskim granicama EU-a. To se događa pod pritiskom EU-a, koja Bugarsku klasificira kao zemlju s migracijskim rizikom i obećava financijsku potporu. Međutim, naličje su kontinuirani izvještaji o nasilju, ilegalnim pushbackovima i ignoriranim pozivima u pomoć na turskoj granici, koji rezultiraju desecima smrtnih slučajeva i održavaju humanitarnu situaciju nesigurnom. Pojačana izolacija, uvjet za ulazak u Schengen, pogoršava krizu za tražitelje zaštite.

Bugarska učvršćuje svoju pro-zapadnu orijentaciju, ali se suočava s akutnim fiskalnim izazovima. Premijer Rumen Radev potvrdio je 28. svibnja u Bruxellesu, pred glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, ulogu zemlje kao važnog saveznika na istočnom krilu i u Crnom moru. Bugarska postiže cilj od 2% za obrambene izdatke i teži povećanju na 5%, što naglašava njezinu stratešku važnost. Istodobno, Sofija potiče proširenje 'Vertikalnog plinskog koridora' koji osigurava transport plina između Grčke i Ukrajine te dodatno smanjuje ovisnost o ruskoj energiji. Ove mjere su izravna posljedica geopolitičkog preusmjeravanja nakon ruskog obustavljanja plina 2022. i izbora u travnju 2026., koji su doveli novu vladu na vlast. Europska komisija je, međutim, 3. lipnja predložila postupak zbog prekomjernog deficita protiv Bugarske, budući da proračunski deficit prelazi EU-ove granične vrijednosti. Ovo je izravna posljedica višegodišnjih odgođenih plaćanja prijašnjih vlada i predstavlja ozbiljan test za novu vladu nakon ulaska u eurozonu u siječnju 2026.

Bugarska doživljava političku prekretnicu: nakon godina kronične nestabilnosti i osam parlamentarnih izbora u pet godina, jasna pobjeda stranke bivšeg predsjednika Rumena Radeva 'Progresivna Bugarska' na izborima u travnju 2026. signalizira novu eru vladine stabilnosti. Zemlja, koja je od siječnja 2026. članica eurozone, i dalje se bori s naslijeđenim problemima. Politički uzrok preokreta leži u duboko ukorijenjenoj korupciji i želji za vladavinom prava, što je dovelo do masovnih prosvjeda i pada prethodne vlade u prosincu 2025. Trenutno je parlament usvojio novi antikorupcijski zakon koji stvara specijaliziranu komisiju. Istodobno prijeti postupak EU-a zbog prekomjernog deficita, dok premijer Radev optužuje prijašnju vladu za manipulaciju financijskim podacima.

Bugarska je pod masivnim pritiskom EU-a da do kolovoza 2026. provede reforme u borbi protiv korupcije i zelenoj energiji, kako bi otključala preostalu pomoć za oporavak u iznosu od milijardi eura. Europska komisija pohvalila je napredak u radu Ureda za borbu protiv korupcije, ali poziva na žurnost, jer politička nestabilnost koči provedbu. Zemlja planira podići gornju granicu zaduživanja za EU projekte za 3,8 milijardi eura, budući da je usvajanje proračuna za 2026. odgođeno zbog ponovljenih parlamentarnih izbora. Ova politička paraliza ne samo da potkopava financiranje važnih infrastrukturnih projekata i projekata energetske tranzicije, već i koči gospodarski rast, koji je OECD već smanjio na 2,5% za 2026. zbog viših troškova energije i slabije potrošnje.

Bugarska se bori s demografskim i generacijskim napetostima. Stanovništvo je krajem 2025. palo na 6,4 milijuna, unatoč imigraciji iz zemalja poput Pakistana i Nepala, koja ublažava pad. Niska stopa nataliteta ostaje dugoročna briga. Politički, situacija je ukorijenjena u dubokoj krizi povjerenja: krajem 2025. masovni prosvjedi, predvođeni Generacijom Z, protiv kontroverznog nacrta proračuna – koji je predviđao povećanje poreza i nedovoljno socijalno rasterećenje – prisilili su vladu na ostavku. Mladi su se mobilizirali protiv korupcije, što je u travnju 2026. dovelo do prijevremenih izbora. Bugarska politika sada hitno mora povratiti povjerenje mlade generacije i riješiti demografske i socijalne napetosti.

Unatoč usmjerenosti 63% mjesta u srednjem obrazovanju u školskoj godini 2026./2027. na strukovno obrazovanje, bugarski dualni sustav obrazovanja stagnira. Ova tromost, nedavno otkrivena u analizi iz svibnja 2026., izravno utječe na mlade, pripravnike i studente. Primarni politički nedostatak leži u nedovoljnoj povezanosti obrazovanja i tržišta rada: škole se bore pronaći angažirane tvrtke za praktičnu obuku, što koči razvoj sustava. Neuspjeh u aktivnom uključivanju poslodavaca time potkopava deklariranu vladinu strategiju za povećanje relevantnosti na tržištu rada i borbu protiv kontinuiranog nedostatka kvalificirane radne snage te odljeva mladih talenata u inozemstvo.

Bugarske obitelji bore se sa značajnim poskupljenjem osnovnih namirnica do 20 posto, otkako je euro uveden 1. siječnja 2026., a inflacija se popela na prognoziranih 4 posto. Ovo ekonomsko opterećenje pogoršava se zbog kontinuirane političke nestabilnosti Bugarske, koja je dosegla novi vrhunac formiranjem vlade pod premijerom Rumenom Radevom u svibnju 2026. Ponavljani izbori i krhka politička situacija odgađaju hitno potrebne socijalne reforme i ugrožavaju povlačenje 2,5 milijardi eura iz EU Fonda za socijalnu klimu, koji je izvorno namijenjen ublažavanju energetskog siromaštva za 30 posto stanovništva. Dok je prag siromaštva podignut, a minimalna plaća porasla na 620,20 eura, politička paraliza potkopava učinkovite mjere za jačanje kupovne moći i ciljanu podršku samohranim roditeljima i obiteljima koje često žive ispod praga siromaštva.

Bugarski umirovljenici od 1. srpnja 2026. očekuju povećanje mirovina od 7,8 posto, što će njihova mjesečna primanja prilagoditi prema 'švicarskoj formuli'. Minimalna mirovina raste na 347,51 eura. Ova prilagodba, dio aktualnog proračuna socijalnog osiguranja, trebala bi rasteretiti više od dva milijuna umirovljenika, dok Europska komisija za 2026. prognozira inflaciju od 4,2 posto. Uvođenje eura 1. siječnja 2026. prebacilo je sve izračune mirovina na novu valutu. Nova vlada pod Rumenom Radevom, koja je došla na vlast nakon parlamentarnih izbora u travnju 2026., suočava se s izazovom osiguravanja kupovne moći starije generacije usred rastućih troškova života.

Bugarska se bori s eskalirajućom godišnjom inflacijom od 7,0 posto u svibnju, što je najviša razina od kolovoza 2023., dok EU pokreće postupak zbog prekomjernog deficita zbog prognozirane proračunske rupe od 4,1 posto BDP-a. Ova fiskalna neravnoteža, koja proizlazi iz strukturnih povećanja plaća u javnom sektoru i socijalnih davanja bez dovoljnog pokrića, značajno opterećuje široku populaciju. Vlada pod Rumenom Radevom, koja je na dužnosti tek od svibnja, suočava se s izazovom obnove stabilnosti cijena i konsolidacije javnih financija, pogotovo jer se uvođenje eura početkom 2026. već percipira kao pokretač cijena. Povjerenje u ekonomsku politiku opada, jer građani odbijaju veća zaduženja.

Bugarski poduzetnici izravno osjećaju promjene: od 1. siječnja 2026. moraju svladati nova, EU-harmonizirana pravila PDV-a, uključujući obvezu registracije od 51.130 eura godišnjeg prometa i strože rokove. Paralelno, uvođenje eura s administrativnim prilagodbama otežava svakodnevni život. Ove reforme, iako usmjerene na smanjenje EU birokracije, često stvaraju dodatna opterećenja u zemlji. Politička nestabilnost i prijeteći postupak EU-a zbog prekomjernog deficita prisiljavaju vladu na restriktivniju fiskalnu politiku, što prigušuje privatne investicije i stavlja poslovnu klimu pod pritisak.

Bugarska je pod pritiskom EU-a nakon što je Europska komisija 26. svibnja 2026. izrazila bijes zbog 'Zakona o anti-propagandi' usvojenog u kolovozu 2024., koji zabranjuje širenje informacija o 'netradicionalnim seksualnim orijentacijama' u školama. Ovaj zakon, koji je snažno inspiriran ruskim i mađarskim uzorima, kriminalizira edukaciju o LGBTQ+ načinima života i potiče neprijateljsko okruženje za manjine. Nova vlada pod Rumenom Radevom, čiji je savez 'Progresivna Bugarska' u travnju 2026. osvojio apsolutnu većinu, sada mora odgovoriti na zahtjev EU-a za istragom koja bi mogla dovesti do postupka zbog povrede prava EU-a. To pogoršava situaciju za LGBTQ+ osobe koje se već bore sa značajnim društvenim odbacivanjem i nedostatkom pravne jednakosti.

Bugarska značajno ublažava svoja imigracijska pravila kako bi se suočila s najvećim nedostatkom kvalificirane radne snage u EU, koji pogađa 40 posto poduzeća. Ključni nacrt zakona, koji je u travnju 2026. stavljen na javnu raspravu, sada omogućuje nositeljima jedinstvene dozvole boravka i rada da promijene poslodavca bez napuštanja zemlje. Ova reforma Zakona o strancima također sprječava trenutačni gubitak prava na boravak u slučaju nezaposlenosti, dopuštajući registraciju pri zavodima za zapošljavanje. Vlada time reagira na hitnu potrebu za radnom snagom i pojednostavljuje administrativne prepreke kako bi Bugarsku učinila privlačnijom za međunarodne talente i potaknula integraciju na tržište rada.