Češka Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Češko gospodarstvo plovi kroz složeno okruženje: BDP je u prvom kvartalu 2026. porastao za samo 0,2 posto, potaknut slabijom domaćom potražnjom. Istodobno je godišnja stopa inflacije u svibnju pala na 2,1 posto, no cijene usluga i plaće i dalje snažno rastu, što mnogima održava osjetne troškove života. Vlada premijera Babiša odgovorna je za proračun za 2026. godinu s deficitom od 310 milijardi kruna, koji prema Fiskalnom vijeću prelazi zakonske granice. Ova ekspanzivna fiskalna politika, koja povećava izdatke za infrastrukturu i subvencije, sukobljava se s restriktivnim stavom Narodne banke, koja unatoč službenom cilju inflacije od 2 posto ne isključuje povećanje kamatnih stopa kako bi ublažila pritisak na plaće. Rasprava o uvođenju eura također dijeli političku scenu i oblikuje ekonomski smjer zemlje.

Češka drastično pooštrava svoju migracijsku politiku. Nova pravila odnose se na tražitelje azila i ukrajinske ratne izbjeglice, s strožim uvjetima za naknade i produljenje boravka. Najnovija izvješća pokazuju značajno pooštravanje sustava privremene zaštite za Ukrajince, koje stupa na snagu od srpnja 2026. i smanjuje naknade te uvodi strože uvjete za produljenje. Također se intenziviraju granične kontrole, primjerice pojačanim nasumičnim provjerama. Uzrok je novela Zakona o azilu i Zakona o boravku, koja je stupila na snagu početkom 2026. godine. Vlada time reagira na EU migracijski pakt i proklamirani cilj borbe protiv zlouporabe sustava te promicanja samostalnosti migranata.

Češka redefinira svoju geopolitičku ulogu. Pod populističkom vladom premijera Andreja Babiša, zemlja provodi 'pragmatičnu' promjenu kursa koja izaziva tradicionalne saveze. Prag prioritizira ekonomske interese, jača odnose s Bliskim istokom i Srednjom Azijom. Istodobno, vlada stvara napetosti unutar NATO-a, dovodeći u pitanje cilj od 2% za izdatke za obranu unatoč nedavnim obećanjima. Češka se također sukobljava u EU, primjerice blokiranjem sankcija protiv izraelskog ministra. Ovaj kurs, koji se odmiče od 'moralizirajuće' vanjske politike, mijenja položaj Češke u Europi i dovodi do trvenja s pro-zapadnim predsjednikom Petrom Pavelom.

Češka vlada pod premijerom Andrejem Babišem (ANO), koalicija sastavljena od ANO-a, desničarske populističke SPD-a i Motorista, trenutno učvršćuje svoju moć i pritom nailazi na značajan otpor, što trajno oblikuje političku kulturu zemlje. Posljednjih dana koalicija se dogovorila o obveznom referendumu s pragom od 35 posto birača, ustavnom zakonu koji ipak još treba odobrenje parlamenta, gdje koaliciji nedostaje 12 glasova. Istodobno, vlada do 2029. godine gura potpunu nacionalizaciju energetske tvrtke ČEZ, pri čemu su dioničari odobrili restrukturiranje. Kritičari ove korake vide kao dio šire tendencije rekalibracije demokratskih institucija i proširenja državne kontrole.

Češka se bori za ravnotežu između zaštite klime i ekonomske stabilnosti. Trenutno se vlada oslanja na masivna infrastrukturna ulaganja: željeznička uprava postiže uštede od preko 64 milijuna eura reformama natječaja, što omogućuje više popravaka pruga i ubrzane projekte. Istodobno, Prag s drugim državama članicama EU-a zahtijeva zaštitu teške industrije od rastućih troškova CO2. Ova rasprava o emisijskim certifikatima otkriva politički uzrok: zabrinutost zbog konkurentskih nedostataka i visokih cijena energije, što također potiče planiranu nacionalizaciju energetske tvrtke ČEZ, kako bi se osigurala nacionalna kontrola. Zemlja se modernizira, ali naglašava nacionalne interese u svjetlu europskih klimatskih zahtjeva.

U Češkoj se zaoštrava rasprava o socijalnom miru među generacijama, dok vlada pokušava ciljanim mjerama djelovati protiv toga. Trenutno planirano povećanje dječjeg doplatka na 400.000 kruna (oko 16.500 eura) po djetetu od 2027. godine izaziva rasprave, a Zastupnički dom ga je podržao u prvom čitanju 2. lipnja 2026. To bi trebalo rasteretiti mlade obitelji, ali dodatno opterećuje državni proračun. Paralelno s tim, ključna mirovinska reforma ostaje neriješena: vlada, sindikati i poslodavci ni u svibnju 2026. nisu se mogli dogovoriti o budućoj dobi za umirovljenje, pri čemu aktualna vlada želi postaviti granicu na 65 godina, dok su raniji planovi predviđali podizanje na 67 godina. Ovo političko neslaganje prijeti ugrožavanju financijske stabilnosti mirovinskih sustava i potiče strahove od nejednake raspodjele tereta među generacijama, posebno s obzirom na to da su troškovi života za mnoge Čehe, čak i uz rast realnih plaća, teško pokriveni.

Mlada populacija Češke bori se s eskalirajućom krizom stanovanja: u Pragu se gotovo tri studenta natječu za svaki krevet, dok su privatni stanovi za najam 2,1 puta skuplji od studentskih domova kojima je potrebna obnova. Ova akutna nestašica podiže troškove života, što stranke pojačano adresiraju pred izbore u listopadu 2026. Paralelno s tim, vlada provodi reformu obrazovanja: od siječnja 2026. dualno praktično obrazovanje je zakonski ukorijenjeno. Od akademske godine 2026./2027. također počinju novi, praktično orijentirani kratki studiji. Ove mjere trebale bi olakšati prijelaz u profesionalni život, no pristupačno stanovanje ostaje ključna prepreka.

Češka vlada značajno povećava roditeljski dopust za obitelji s višeplodnim trudnoćama od siječnja 2026. na 700.000 CZK, s prethodnih 525.000 CZK. Za jednoplodne trudnoće, koje se dogode od 1. siječnja 2024., iznos je 350.000 CZK. Ova mjera, koju su potaknuli kršćanski demokrati, ima za cilj ublažiti financijski teret obiteljima s više djece. Istodobno je 1. listopada 2025. stupila na snagu sveobuhvatna socijalna reforma koja objedinjuje četiri dosadašnje naknade – stambenu pomoć, dječji doplatak, minimalnu egzistenciju i subvenciju za troškove stanovanja – u jedinstvenu 'supernaknadu'. Ministarstvo rada od toga očekuje pojednostavljenje sustava i bolji pregled radi sprječavanja zlouporaba. Unatoč tome, obitelji su i dalje pod pritiskom: troškovi stanovanja, posebno u Pragu, znatno su porasli, s najamninama između 14.000 i 35.000 CZK mjesečno za stanove svih veličina. Poskupljenje cijena stanova jedno je od najjačih u EU. Iako su realne plaće u četvrtom kvartalu 2025. porasle za 5,1% i očekuje se daljnji rast, 37% kućanstava smatra da im je kupovna moć smanjena u odnosu na prethodnu godinu. Trenutna rasprava o mogućem skraćenju roditeljskog dopusta, koji trenutno može trajati do tri godine, ima za cilj smanjiti rodnu nejednakost na tržištu rada i suzbiti nedostatak kvalificirane radne snage, ali bi također mogla redefinirati usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.

Češki umirovljenici od 2026. godine bilježe povećanje svojih mirovina: prosječna mirovina raste za 668 kruna na oko 22.000 kruna mjesečno, uz novu minimalnu mirovinu od 9800 kruna. To je rezultat sveobuhvatne mirovinske reforme koja je usvojena 2024. godine i čije mjere sada stupaju na snagu. No, radost kvare rastući troškovi života: inflacija je u travnju 2026. dosegla 2,5 posto, uz značajan porast cijena stanovanja, hrane i prijevoza. Osim toga, stručnjaci prognoziraju rast najamnina do 9 posto, što bi moglo značajno opteretiti umirovljenički proračun. Dok se postojeće mirovine prilagođavaju, rast novih mirovina usporava se od 2026. godine, što je politička odluka za dugoročnu stabilizaciju mirovinskog sustava, ali koja će teže pogoditi buduće umirovljenike.

Češka vlada forsira kontroverznu medijsku reformu koja bi od siječnja 2027. trebala ukinuti pristojbu za radioteleviziju i financiranje javnih emitera izravno podrediti državnom proračunu. Ova dalekosežna novost, koja je već sada dovela do prosvjeda i upozorenja na 'nacionalizaciju', ugrožava uredničku neovisnost i financijsku stabilnost Češke televizije i radija. Kritičari u tome vide izravan pokušaj vlade premijera Andreja Babiša da proširi političku kontrolu nad medijima i demontira provjereni sustav. Za stanovništvo to znači neizvjesnu budućnost neovisnog izvještavanja i pomak u odnosima moći koji značajno utječe na svakodnevnu ponudu informacija. Rasprava se zaoštrava dok vlada gura zakon naprijed.

Češki samozaposleni i poduzetnici osjećaju izravan financijski teret 2026. godine: minimalna osnovica za obračun doprinosa za socijalno osiguranje postupno raste na 40 posto prosječne plaće, uz više mjesečne uplate za zdravstveno osiguranje. Ova reforma, dio sveobuhvatnog paketa konsolidacije, ima za cilj učiniti mirovinski sustav održivijim, ali izravno povećava fiksne troškove mnogih malih poduzetnika. Paralelno s tim, vlasnici nekretnina doživljavaju birokratsko rasterećenje zahvaljujući novom zakonu o gradnji, koji pojednostavljuje i digitalizira postupke izdavanja dozvola. Unatoč prognoziranom gospodarskom oporavku i rastućoj spremnosti za ulaganja, troškovi života i dalje rastu, između ostalog zbog prilagodbi stopa PDV-a na određenu robu i usluge. Vlada se oslanja na gospodarski rast i borbu protiv sive ekonomije kako bi stabilizirala državne financije.

Od početka 2026. Češka izričito štiti LGBTQ+ osobe od zločina iz mržnje: zakonska izmjena prvi put prepoznaje seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao otegotne okolnosti. Ovaj politički signal značajno jača njihov pravni položaj, no dolazi nakon neuspjeha potpune legalizacije istospolnih brakova u parlamentu 2024. godine. Unatoč napretku u registriranim partnerstvima, koja od 2025. godine pružaju mnoga bračna prava, potpuna ravnopravnost ostaje nedostižna. Paralelno s tim, aktualna izvješća iz svibnja 2026. otkrivaju da se romska manjina i dalje bori s diskriminacijom i segregacijom, posebno u obrazovanju, što jasno pokazuje jaz između pravnog okvira i društvene stvarnosti za manjine.

Češka drastično pooštrava uvjete za useljenike i iseljenike: nova zakonska reforma nameće potpunu digitalizaciju svih zahtjeva i uvodi obveznu online registraciju za građane EU koji borave u zemlji dulje od 90 dana. To označava drastičnu promjenu smjera, budući da se ukidaju osobni odlasci u urede i država intenzivira nadzor boravka. Istodobno, prijeti oduzimanje boravišne dozvole već kod tri administrativna prekršaja unutar jedne godine, dok je minimalna plaća za nositelje EU Plave karte od svibnja 2026. porasla na 73.823 CZK mjesečno. Vlada mjere opravdava EU migracijskim paktom i ciljem sprječavanja ilegalnih migracija, iako je češko gospodarstvo strukturno ovisno o gotovo milijun stranih radnika.