Crna Gora Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Crnogorsko gospodarstvo plovi kroz složeno okruženje: dok je zemlja u ožujku 2026. zabilježila rekordnu nezaposlenost od 8,85 posto, inflacija raste, dosegnuvši u travnju četveromjesečni maksimum i sada iznosi 3,8 posto. Ovaj razvoj opterećuje troškove života, koji su, iako niži u usporedbi s SAD-om, osjetno porasli zbog poskupljenja roba i usluga. Vlada pod premijerom Milojkom Spajićem reagirala je usvajanjem nacrta završnog računa proračuna za 2025., koji ističe smanjenje sive ekonomije i poboljšane porezne prihode. Također su usvojeni novi zakoni o javnoj nabavi i označavanju goriva kako bi se ojačala transparentnost i proračunska disciplina. Ove mjere dio su kontinuiranih napora za stabilizaciju gospodarstva i ubrzanje procesa pristupanja EU, koji i dalje ostaje ključno političko sidro.

Crna Gora preoblikuje svoju migracijsku i graničnu politiku, vođena ciljem ulaska u EU do 2028. Uz podršku EU, zemlja pokreće elektronički sustav nadzora granice na Skadarskom jezeru kako bi se borila protiv neregularnih migracija. Novelirani Zakon o strancima, na snazi od siječnja, također pooštravaju uvjete boravka za državljane izvan EU i usklađuje se s EU standardima. Ovi koraci, naglašeni na EU-Zapadnobalkanskom summitu 5. lipnja u Tivtu, trebali bi pozicionirati Crnu Goru kao budućeg partnera u Schengenu. Međutim, unutarnjopolitički se zemlja bori s ponovno oživljenom raspravom o nacionalnom identitetu, potaknutom pro-srpskim snagama u vladajućoj koaliciji. Ove napetosti nose rizik usporavanja reformskog elana.

Crna Gora učvršćuje svoju poziciju predvodnika EU integracija na Zapadnom Balkanu i doživljava tjedan intenzivnih diplomatskih aktivnosti i istovremenih geopolitičkih napetosti. Europska unija s vidljivim elanom potiče proces pristupanja Podgorice: 15. lipnja 2026. Crna Gora je uspješno zaključila još dva pregovaračka poglavlja (Sloboda kretanja radnika te Zaštita potrošača i zdravlja), čime je zemlja dostigla polovicu od ukupno 33 potrebna poglavlja. To slijedi nakon EU-Zapadnobalkanskog summita 5. lipnja u Tivtu, koji je istaknuo da je crnogorsko željeno članstvo u EU do 2028. 'dohvatljivo' i označio početak izrade nacrta pristupnog ugovora – jasan signal EU-a. Politički uzrok ove ubrzane dinamike leži u strateškom interesu EU-a da promiče stabilnost u regiji, posebno s obzirom na rat u Ukrajini i konkurenciju s Rusijom i Kinom. Istovremeno, crnogorski pro-zapadni kurs stvara nove tenzije: srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić optužio je Crnu Goru ovog tjedna da vodi 'hibridni rat' protiv njegove zemlje, koristeći medije i potičući prosvjede u Srbiji. Podgorica je odmah odbacila 'neutemeljene i neprimjerene' optužbe i sugerirala da bi one mogle služiti za odvraćanje pozornosti od srbijanskih unutarnjopolitičkih problema. Ova diplomatska razmjena, koja je uslijedila nakon crnogorske zabrane ulaska za 87 srbijanskih državljana prije summita u Tivtu, jasno pokazuje duboke geopolitičke podjele na Zapadnom Balkanu, dok Crna Gora odlučno nastavlja svoj put prema Europi.

Crna Gora se trenutno nalazi u ključnoj fazi svog političkog razvoja, obilježenoj značajnom dinamikom prema Europskoj uniji. Zemlja se pozicionira kao predvodnik u procesu pristupanja EU, s ambicioznim ciljem da do 2028. postane 28. članica Unije. Ovog je tjedna EU-Zapadnobalkanski summit u Tivtu snažno naglasio te ambicije, pri čemu su europski čelnici istaknuli Crnu Goru kao svjetionik politike proširenja. No, ispod ove pozitivne površine, zemlja se i dalje bori sa složenom političkom kulturom i unutarnjim napetostima. Politički uzrok trenutne situacije leži prvenstveno u strateškoj orijentaciji prema članstvu u EU. Ovaj proces djeluje kao snažno vanjsko sidro koje Vladu potiče na provedbu dubokih reformi u područjima vladavine prava i borbe protiv korupcije. Unatoč tim naprecima, kao što su imenovanja sudaca i zakoni protiv korupcije, unutarnjopolitički krajolik Crne Gore i dalje je obilježen trajnom polarizacijom i institucionalnom krhkošću. Vladajuća koalicija, formirana 2023. nakon dugotrajnih pregovora, predvođena pokretom 'Europa Sad', i dalje doživljava unutarnje trzavice između premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića. Ove unutarnje borbe za moć i duboko ukorijenjena politička kultura, obilježena ideološkom fleksibilnošću i utjecajem Srpske pravoslavne crkve, otežavaju održivu konsolidaciju stabilnosti Vlade izvan reformi potaknutih EU-om.

Crna Gora ubrzava svoj prelazak na ekološki prihvatljiviju budućnost i istovremeno modernizira svoju infrastrukturu, uglavnom potaknuta ciljem ulaska u EU. Upravo je ovog tjedna Vlada usvojila Master plan za infrastrukturna ulaganja u iznosu od 5,74 milijarde eura za sljedećih pet godina. Paralelno s tim, operator elektrodistribucijske mreže CEDIS potpisao je sporazum o suradnji s francuskim partnerima za modernizaciju distributivne mreže. Ovi koraci slijede nakon nedavnih izmjena zakona o zaštiti klime i procjeni utjecaja na okoliš, koje potvrđuju predanost Crne Gore klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Sveobuhvatno preusmjeravanje prema zelenoj energiji i poboljšanoj povezanosti izravna je posljedica pregovora o pristupanju EU, koji zahtijevaju usklađivanje s europskim standardima u politici zaštite okoliša i energetike.

Crna Gora snažno teži ulasku u Europsku uniju, no ambiciozni planovi za pristupanje EU skrivaju rastuće unutarnje napetosti između generacija. Dok je Vlada pod premijerom Spajićem u posljednjih sedam dana intenzivno raspravljala s predstavnicima EU o reformama i željenom pristupanju do 2028. godine, socijalne podjele ostaju. Posebno se mladi Crnogorci bore s visokom nezaposlenošću (nedavno preko 30% među osobama od 15 do 29 godina), neadekvatnim obrazovnim sustavom i nedostatkom perspektiva, što mnoge potiče na iseljavanje. Istovremeno, stanovništvo rapidno stari, a starije osobe, posebno u ruralnim područjima, pate od izolacije i nedovoljne socijalne sigurnosti, unatoč nedavnom povećanju minimalnih mirovina. Politički uzrok leži u prioritetnom fokusu Vlade na reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije koje zahtijeva EU, dok sveobuhvatne strategije za jačanje tržišta rada za mlade i za održivo osiguranje mirovina još uvijek nedovoljno djeluju ili se ne provode s potrebnom hitnošću.

Mladi u Crnoj Gori suočavaju se s teškom stvarnošću: gotovo polovica (45,8%) razmišlja o iseljavanju, potaknuta ograničenim mogućnostima za karijeru i nezaposlenošću mladih koja je 2023. iznosila 23,36%. Vlada se oslanja na EU-financiranu 'Garanciju za mlade', pilotiranu 2025./2026., koja obećava posao, obrazovanje ili praksu u roku od četiri mjeseca. Međutim, učinkovita provedba ove i drugih obrazovnih reformi stagnira. Studenti kritiziraju kvalitetu nastave i nedostatak transparentnosti u sustavu, što produbljuje jaz između obrazovanja i tržišta rada. Politika se bori s prilagodbom potrebama mlade generacije.

Crna Gora produžuje roditeljski dopust na 14 mjeseci, od čega su dva mjeseca neprenosiva za očeve, s primjenom od ulaska u EU. Ova reforma Zakona o radu iz veljače usklađuje se s EU standardima i ima za cilj jačanje ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života. Međutim, za obitelji i samohrane roditelje svakodnevica ostaje financijski napeta: mjesečni troškovi za četveročlanu obitelj prelaze 2.200 eura, dok neto prihodi jedva dosežu 900 eura. U svibnju je Vlada potvrdila financiranje Akcijskog plana za Europsko jamstvo za djecu s ciljem smanjenja dječjeg siromaštva. Ova diskrepancija između političkih ciljeva i financijske stvarnosti dovodi u pitanje održivost socijalnih sustava.

Crnogorski umirovljenici suočavaju se s otrežnjujućom stvarnošću: najnovije usklađivanje mirovina u svibnju 2026. donijelo je u prosjeku samo pet eura više, što je povećanje manje od jedan posto. Ovo marginalno prilagođavanje izaziva ogorčenje stanovništva, koje već priprema prosvjede. Političke kritike usmjerene su na 'neodgovornu ekonomsku politiku' Vlade, koja je mirovinski i invalidski fond krajem 2025. opteretila deficitom od 450 milijuna eura. Dok oporba traži hitno povećanje svih mirovina za 40 eura, starije generacije dodatno su suočene s reformom koja je stupila na snagu u travnju 2026., a koja podiže obveznu dob za umirovljenje sa 66 na 67 godina. To pojačava pritisak na već ranjivu skupinu koja se bori za svoj životni standard.

Unatoč prosječnoj bruto plaći od 1.227 eura mjesečno u Crnoj Gori, šira populacija bori se s rastućim troškovima života; udoban život sada zahtijeva 1.200 do 1.500 eura mjesečno za pojedinca. Ova diskrepancija nastaje unatoč tome što je Vlada programom 'Europa Sad 2' povećala minimalnu plaću na 670 eura i uvela progresivni porez na dohodak s visokim neoporezivim iznosom. Dok pregovori o pristupanju EU pokazuju napredak i članstvo do 2028. čini se mogućim, Bruxelles istovremeno upozorava na propuštene reforme, posebno u državnim poduzećima i borbi protiv korupcije. Kontinuirana politička polarizacija odgađa nužne strukturne prilagodbe koje bi, osim turizma, hitno trebale pridonijeti diversifikaciji gospodarstva.

Crna Gora dobiva preko 100 milijuna eura iz EU Plana rasta, koji bi trebao omogućiti prijevremeni pristup jedinstvenom tržištu i potaknuti ambicije Crne Gore za ulazak u EU do 2028. godine. Ova inicijativa pokreće sveobuhvatne reforme: novi Zakon o konkurenciji, usvojen u ožujku 2026., prebacuje odgovornost za usklađenost izravno na poduzeća i zahtijeva prilagodbu. Dok niske stope poreza na dobit (od 9%) i progresivni porezi na dohodak stvaraju poticaje, Europska komisija smanjuje prognozu rasta BDP-a za 2026. na 2,8% zbog rastuće inflacije (ožujak 2026.: 3,1%). Za poduzetnike i vlasnike nekretnina, ovi razvojni trendovi znače proširene tržišne prilike i investicijske poticaje, ali i povećane regulatorne zahtjeve te kontinuirani inflatorni pritisak.

Unatoč ambicijama Crne Gore za ulazak u EU, pravno priznavanje rodnog identiteta stagnira. Nacrt zakona o samoodređenju, koji je dostupan od veljače 2024., ostaje neiskorišten, što značajno otežava život transrodnim osobama i izaziva međunarodne kritike. Ova blokada, u kombinaciji s nedovoljnom provedbom zakona o istospolnim partnerstvima uvedenog 2021. godine, stvara jaz između formalnog napretka i stvarne svakodnevice LGBTQ+ zajednice. Kašnjenje u usvajanju zakona o rodnom identitetu, kao i sistemske slabosti u provedbi postojećih prava, izravni su propusti Vlade. To dovodi do toga da su diskriminacija, govor mržnje i nasilje i dalje prisutni u svakodnevnom životu, često praćeni političkom retorikom koja potiče predrasude i zloupotrebljava dostojanstvo manjina kao metu.

Crna Gora drastično pooštrava pravila za imigrante i iseljenike. Od siječnja 2026. godine, državljani trećih zemalja koji podnose zahtjev za privremenu boravišnu dozvolu na temelju vlasništva nad nekretninom moraju dokazati posjedovanje nekretnine s poreznom vrijednošću od najmanje 150.000 eura. Ova reforma, dio napora za usklađivanje s EU, ima za cilj suzbijanje 'fiktivnih tvrtki' i zloupotrebe prava na boravak, ali mijenja pravila igre za mnoge koji su ovu zemlju odabrali za prebivalište. Pogođeni su i poduzetnici: za produljenje boravišne dozvole sada je potreban godišnji socijalni doprinos od najmanje 5.000 eura za direktora tvrtke. Istovremeno, neto priljev izravnih stranih ulaganja u prvom kvartalu 2026. pao je za 38%.