Nouveau Front populaire
Novi narodni front
Ljevica
-
Nema zastupničkog kluba u Europskom parlamentu
24,0
Aktualni izborni trend
-4,0 od posljednjih izbora
±0,0
Tromjesečni trend
±0,0 u posljednja 3 mjeseca
Savez stranaka
Parti communiste français
Ljevica
La France insoumise
Ljevica
Génération·s
Socijaldemokratski
Les Verts
Lijevi centar
Parti socialiste
Socijaldemokratski
Konzervativno
Socijalno
Tržišno
Progresivno
Protiv EU
Za EU
Nouveau Front populaire (NFP) je lijevi do krajnje lijevi izborni savez u Francuskoj, osnovan kao odgovor na jačanje desnice. On okuplja socijaliste, zelene, komuniste i lijevu populističku stranku La France Insoumise u široki blok protiv Rassemblement Nationala.
Vrijednosti i svjetonazor
Vrijednosti i svjetonazor
Temelj NFP-a počiva na radikalnom antifašizmu i striktnom odbacivanju neoliberalne ekonomske politike. Savez državu shvaća kao aktivnog aktera preraspodjele i jamca socijalne pravde. Ljudski je pogled kolektivistički: solidarnost je iznad individualne konkurencije. Ideološki okvir čini nasljeđe povijesne Narodne fronte iz 1936., dopunjeno modernim eko-socijalizmom i izraženim sekularizmom (laicizmom) koji radikalno brani odvojenost crkve i države.
Politički prioriteti
Politički prioriteti
Agenda se fokusira na značajno povećanje državne potrošnje, smanjenje dobi za odlazak u mirovinu i drastično oporezivanje visokih imovinskih vrijednosti. Savez se prvenstveno obraća radnicima, prekarno zaposlenima i mladima u urbanim središtima te predgrađima. Ekološki, blok zagovara brzi prelazak s fosilnih goriva uz istodobnu socijalnu kompenzaciju. Unutar saveza, napetosti se javljaju uglavnom u vanjskoj politici, posebno u pogledu rješavanja međunarodnih sukoba i budućeg smjera Europske unije.
Uloga u političkom sustavu
Uloga u političkom sustavu
Strateški, NFP djeluje kao obrambeni štit ljevice kako bi spriječio fragmentaciju u većinskom izbornom sustavu. Pozicionira se kao sustavnokritički pol koji institucije Pete Republike često kritizira kao previše predsjedničke i udaljene od građana. Dok umjereni dijelovi traže parlamentarni kompromis, radikalnija krila se oslanjaju na mobilizaciju ulice. Odnos prema vladavini prava obilježen je zahtjevom za "Šestom Republikom" koja teži pomaku moći od predsjednika prema parlamentu.