Gruzija Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Gospodarstvo Gruzije pokazuje se otpornim s revidiranom prognozom rasta od 6,5% za 2026. godinu, potpomognuto uslugama i potrošnjom. No, građani osjećaju pritisak: godišnja inflacija dosegla je u lipnju 5,8%, potaknuta rastućim cijenama prijevoza i hrane. Ovaj razvoj događaja neraskidivo je povezan s unutarnjom političkom situacijom. Vladajuća stranka „Gruzijski san“ kontroverznim zakonima, poput „Zakona o agentima“, gura proruski kurs. To dovodi do masovnih prosvjeda, suspenzije pregovora o pristupanju EU i zaustavljanja zapadne razvojne pomoći, što dugoročno utječe na investicije i ekonomsku orijentaciju zemlje.

Gruzija proživljava razapetost između otvorene migracije i nacionalnog identiteta. Dok zemlja uvodi novu kategoriju viza za radnike na daljinu kako bi privukla stručnjake, sloboda putovanja za vlastite diplomate se pooštravaju: EU je suspendirala bezvizni ulazak za gruzijske diplomatske putovnice. Politički uzrok ove napetosti je prvenstveno kontroverzni „Zakon o transparentnosti stranog utjecaja“, često nazivan „Zakonom o agentima“. Ovaj zakon žigoše organizacije civilnog društva i medije koji se financiraju iz inozemstva kao „zastupnike stranog utjecaja“. To izaziva masovne prosvjede i međunarodnu kritiku. Kritičari u tome vide pokušaj sličan ruskom, da se stigmatiziraju neistomišljenici i potkopa europski identitet Gruzije. EU već žali zbog suspenzije procesa pristupanja Gruzije, što produbljuje jaz između vlade i proeuropskog stanovništva. Rasprava o nacionalnom identitetu i ulozi vanjskih utjecaja sve više oblikuje gruzijsku politiku.

Gruzija trenutno navigira kroz geopolitičko minsko polje, dok njezina vlada gura kontroverzno približavanje Rusiji. Trenutno Tbilisi signalizira namjeru produbljivanja praktičnih odnosa s Moskvom kroz pojačanu diplomatsku i ekonomsku suradnju. To uključuje proširene trgovinske odnose i poboljšane prometne veze, što, međutim, izaziva zabrinutost u zemlji i inozemstvu. Paralelno s tim, najnovija runda Ženevskih pregovora o normalizaciji odnosa s Rusijom završila je bez rezultata, pri čemu je Gruzija oštro osudila novi „Sporazum o savezništvu i strateškom partnerstvu“ između Rusije i okupirane Južne Osetije. Politički uzrok leži u drastičnoj promjeni kursa vladajuće stranke „Gruzijski san“. Europski parlament oštro kritizira „demokratsko nazadovanje“ Gruzije, koje se manifestira mjerama poput kontroverznog „Zakona o agentima“ i suspenzije pregovora o pristupanju EU do 2028. Ovaj razvoj, koji traje od parlamentarnih izbora 2024. ocijenjenih kao „manjkavi“, udaljava zemlju od njezinih pro-zapadnih ambicija i gura je u sve dublju unutarnju političku krizu.

Gruzija tone u duboku političku krizu koja masovno potkopava stabilnost vlade i političku kulturu. Nedavna tučnjava u parlamentu tijekom obraćanja premijera naglašava toksičnu atmosferu. Istodobno, uhićena oporbena političarka Elene Khoshtaria bori se za medicinsku skrb, što je tužan znak represije. Uzrok je „Zakon o agentima“ po ruskom uzoru, usvojen od strane vladajuće stranke „Gruzijski san“, koji guši civilno društvo i medije. To je izazvalo nacionalne prosvjede i de facto zaustavilo pregovore o pristupanju EU, što zemlju udaljava od pro-zapadnog kursa.

Gruzija se bori za svoju energetsku i infrastrukturnu budućnost. Nedavna presuda od 135 milijuna dolara zbog štete okolišu uzrokovane projektom solarne farme i kontroverzna „pop-up“ plinska elektrana za podatkovni centar pokazuju sukobe. Ovi slučajevi naglašavaju krhku ravnotežu između brzog gospodarskog rasta, ambicioznog razvoja infrastrukture – poput novih AIIB kredita za transportne projekte – i zaštite okoliša. Političke blokade, poput veta na Program upravljanja prirodnim resursima Georgije i propali zakoni o zaštiti okoliša, potkopavaju klimatske ciljeve Gruzije unatoč snažnom fokusu na hidroenergiju, solarnu energiju i energiju vjetra.

Gruzija proživljava stalne napetosti koje opterećuju društveni mir i stvaraju duboke podjele među generacijama. Posebno mladi ljudi, često na čelu prozapadnih prosvjeda, suočavaju se s državnom represijom. Takozvani „Zakon o stranim agentima“ iz svibnja 2024. i druge zakonske izmjene drastično ograničavaju slobodu govora i okupljanja, što naglašavaju nedavni izvještaji i međunarodne rasprave. Rasprava Opće skupštine UN-a iz lipnja 2026. dodatno je naglasila međugeneracijsku dimenziju raseljavanja iz okupiranih područja, što dodatno opterećuje društvenu koheziju. Ova politika vladajuće stranke „Gruzijski san“ produbljuje podjele i ugrožava europsku integraciju zemlje.

Gruzijska mladež ustaje: kontroverzno usvajanje „Zakona o transparentnosti stranog utjecaja“ razbija nade u EU tisuća studenata i pripravnika. Ovaj zakon, koji kritičari osuđuju kao „ruski zakon“, ugrožava kandidaturu Gruzije za članstvo u EU i već mjesecima tjera mlade ljude na nacionalne prosvjede na ulicama, gdje se suočavaju s državnom represijom. Vlada ignorira zahtjev za proeuropskim kursom, što dodatno zamračuje izglede za posao i budućnost mlade generacije.

Gotovo 44% obitelji u Gruziji bori se s osnovnim troškovima života, mnoge unatoč punom radnom vremenu. Najnovije ALICE izvješće (lipanj 2026.) otkriva da je „proračun za preživljavanje kućanstva“ za četveročlanu obitelj porastao za više od 18% u dvije godine, što produbljuje jaz između prihoda i rashoda. Kao odgovor na to, 1. srpnja 2026. stupili su na snagu novi zakoni: Zakon br. 136 od 2026. uvodi porezni kredit od 250 dolara po djetetu mlađem od šest godina i poboljšava porezne olakšice za skrb o djeci. Zakon br. 1118 također produljuje plaćeni rodiljni dopust za državne službenike na devet tjedana. Unatoč tim naporima, financijska situacija mnogih Gruzijaca ostaje nesigurna.

Gruzijski umirovljenici doživljavaju gorku stvarnost: od siječnja 2026. njihova starosna mirovina za starije od 70 godina porasla je na 495 GEL, a za mlađe na 370 GEL. Međutim, ovo državno povećanje masovno umanjuje stalna inflacija; u lipnju 2026. godišnja inflacija dosegla je 5,8%. Vlada pokušava podržati kupovnu moć, no rastuće cijene, posebno prijevoza, osjetno obezvrjeđuju prilagodbe mirovina. Unatoč snažnom gospodarskom rastu od 9% u prvom kvartalu 2026., mnogi umirovljenici osjećaju se zapostavljeno zbog rasta cijena.

Godišnja inflacija u Gruziji popela se u lipnju 2026. na 5,8%, što je osjetan teret za kupovnu moć radničke klase. Narodna banka reagirala je u svibnju povećanjem referentne kamatne stope na 8,25%. Paralelno s tim, vlada provodi ambivalentnu fiskalnu politiku: nova porezna reforma od 2026. snižava porez na dohodak na 4,99% i obećava rasterećenje. Istodobno, guverner Kemp smanjio je proračun za preko 300 milijuna dolara, uključujući 100 milijuna za buduće prilagodbe mirovina zbog inflacije. Ova mjera, opravdana poreznim rasterećenjem, jasno pokazuje napete prioritete u nestabilnom gospodarskom okruženju.

Gruzijski poduzetnici i samozaposleni izravno osjećaju posljedice kontroverznog „Zakona o transparentnosti“ koji je usvojen u svibnju 2024. Ovaj zakon, koji organizacije s više od 20% inozemnog financiranja prisiljava na registraciju kao „zastupnike stranog utjecaja“, de facto je zaustavio pregovore o pristupanju EU do 2028. i suspendirao bezvizni režim za gruzijske diplomate. Politička nestabilnost i narušavanje vladavine prava, pojačani optužbama za korupciju i nedostatkom sudske neovisnosti, odbijaju zapadne investitore i ugrožavaju međunarodni kapital koji je toliko važan za start-up tvrtke. Dok smanjeni porez na dobit od 4,99% i pojednostavljeni propisi za mikro i male poduzetnike šalju pozitivne signale, napetosti s EU i povezana nesigurnost zasjenjuju dugoročne izglede za rast i privlačnost zemlje za nove poslove.

Gruzija je početkom srpnja 2026. službeno odbacila preporuke Vijeća UN-a za ljudska prava da se ukinu diskriminatorni anti-LGBTI zakoni. To učvršćuje položaj seksualnih manjina koje već pate pod „Zakonom o obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika“ usvojenim 2024. Ovaj zakon ograničava LGBTI izražavanje i okupljanja, zabranjuje građanska partnerstva i kriminalizira tretmane promjene spola. Dodatno, „Zakon o transparentnosti stranog utjecaja“ stigmatizira organizacije civilnog društva, uključujući i LGBTI skupine, prisiljavajući ih da smanje ili obustave svoj rad. Ova politika vladajuće stranke „Gruzijski san“ potiče klimu straha, pojačava autocenzuru i dovodi do porasta diskriminacije i pokušaja iseljavanja među pogođenima.

Gruzija mijenja svoju imigracijsku politiku: od 1. ožujka 2026. gotovo svi strani radnici i samozaposleni obvezno trebaju radnu dozvolu, sama boravišna dozvola više nije dovoljna. Istodobno, nerezidenti više ne smiju raditi kao kuriri, taksisti ili turistički vodiči. Ove dalekosežne izmjene zakona o radnim migracijama prisiljavaju tisuće iseljenika i imigranata na ponovnu registraciju do siječnja 2027. kako bi izbjegli visoke novčane kazne od 2.000 GEL i potencijalnu deportaciju. Paralelno s tim, „Zakon o stranim agentima“, pooštren od lipnja 2025., stigmatizira organizacije pa čak i pojedince koji se financiraju iz inozemstva i obavljaju „političke aktivnosti“, s kaznenopravnim posljedicama. Oba zakona, usvojena od strane gruzijskog parlamenta, signaliziraju pojačanu državnu kontrolu nad stranom prisutnošću i angažmanom civilnog društva u zemlji.