Moldavija Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Moldavija se bori s rastućim troškovima života i usporavanjem gospodarstva. Inflacija je u travnju dosegnula 6,8%, a očekuje se da će do kraja 2026. porasti na čak 8,6%, što snažno opterećuje kućne budžete. Glavni uzroci su vanjski šokovi: sukob na Bliskom istoku podiže globalne cijene energije i hrane, što izravno utječe na Moldaviju. Vlada pokušava privući investicije višim kamatnim stopama na državne obveznice, što pak povećava državni dug. Unatoč planu rasta EU vrijednom 1,9 milijardi eura, koji financira reforme i infrastrukturne projekte, zemlja se suočava s rastućim proračunskim deficitom jer rashodi premašuju prihode.

Identitet, granice i migracije Moldavije trenutno prolaze kroz duboku promjenu, potaknuti bezuvjetnom željom zemlje za europskom integracijom i istovremeno kontinuiranim ruskim utjecajem. Trenutno, novi zakon od 27. svibnja 2026. olakšava stjecanje moldavskog državljanstva osobama bez osobnih dokumenata rođenim u zemlji, s ciljem borbe protiv apatridnosti. Istodobno, predsjednica Maia Sandu je 25. svibnja oduzela državljanstvo petorici osoba koje su bile aktivne u ruskim sigurnosnim strukturama u Pridnjestrovlju, na temelju Zakona o državljanstvu iz 2025., koji predviđa mjere protiv aktivnosti koje ugrožavaju državu. Politički uzrok ovih događaja leži u strateškoj preorijentaciji Moldavije. Dok Kišinjev gura pregovore o pristupanju EU i usklađuje se s europskim migracijskim standardima, vlada intenzivira raspravu o mogućem ponovnom ujedinjenju s Rumunjskom kao 'planu B' u slučaju da proces pristupanja EU zastane nakon 2028. Ovu raspravu o nacionalnom identitetu dodatno potiču ruske akcije, poput pojednostavljene dodjele ruskih putovnica stanovnicima Pridnjestrovlja, što Moldavija kritizira kao kršenje svog suvereniteta.

Moldavija se nalazi na geopolitičkom raskrižju: zemlja se priprema za početak formalnih pregovora o pristupanju EU, dok ruski pritisak raste. Proeuropska vlada u Kišinjevu odlučno gura približavanje EU, što se očituje u očekivanom otvaranju prvih pregovaračkih poglavlja u lipnju. Kao 'plan B' u slučaju da pristupanje EU zastane nakon 2028., potpredsjednik vlade Eugen Osmochescu čak razmatra ujedinjenje s Rumunjskom. Moskva na moldavski zapadni kurs odgovara oštrim kritikama zbog prekida ekonomskih odnosa i pojačava utjecaj u Pridnjestrovlju. Ova jasna zapadna orijentacija oblikuje moldavsku politiku i provocira ruske kontinuirane protumjere.

Moldavija je na pragu formalnih pregovora o pristupanju Europskoj uniji, ključnog koraka koji se očekuje sredinom lipnja. Ovaj razvoj učvršćuje stabilnost proeuropske vlade pod predsjednicom Maiom Sandu, koja marljivo radi na reformama i uživa međunarodnu podršku. Politički uzrok leži u jasnoj strategiji vlade za integraciju u EU, potkrijepljenoj opsežnim reformama u pravosuđu i gospodarstvu, poticanim obećanjima poput zajma Svjetske banke od 250 milijuna dolara. Paralelno, kontroverzna rasprava oblikuje političku kulturu: moguće ponovno ujedinjenje s Rumunjskom raspravlja se kao 'plan B' ako proces pristupanja EU zastane nakon 2028. To pokazuje duboka pitanja identiteta zemlje, dok vanjski utjecaji, posebno iz Rusije, i dalje izazivaju politički krajolik Moldavije.

Moldavija ubrzano transformira svoj energetski, klimatski i infrastrukturni krajolik, potaknuta ciljem integracije u EU i hitnom potrebom da prekine energetsku ovisnost o Rusiji. U posljednjih sedam dana poduzeti su ključni koraci koji naglašavaju predanost Moldavije proeuropskom kursu. Na investicijskoj konferenciji EU-Moldavija 4. i 5. lipnja obećano je do 641 milijun eura za strateške sektore poput energetike, digitalne infrastrukture i održive poljoprivrede. Paralelno, Svjetska banka je 4. lipnja odobrila zajam od 250 milijuna američkih dolara za poticanje gospodarskog rasta i otpornosti, uključujući reforme infrastrukture i energetike. Nacrt zakona o povećanju rezervi prirodnog plina za nadolazeću zimu za 6,5 milijuna kubičnih metara, kako bi se ojačala sigurnost opskrbe, Ministarstvo energetike objavilo je 2. lipnja na javnu raspravu. Osim toga, Ministarstvo energetike je 6. lipnja predstavilo planove za digitalizaciju računa za energiju putem pametnih brojila u sljedećih pet godina, kako bi se povećala transparentnost i učinkovitost. Ova sveobuhvatna preorijentacija izravna je posljedica moldavskih težnji za članstvom u EU i kontinuirane geopolitičke nestabilnosti u regiji, posebno ruske agresije u Ukrajini, koja je više puta utjecala na moldavsku opskrbu energijom. Vlada je na to reagirala jasnom strategijom: potaknula je liberalizaciju tržišta, što pokazuje ukidanje reguliranih cijena plina za velike potrošače u travnju 2026., te teži potpunom odustajanju od ruskog plina do kraja 2027. Zemlja masovno ulaže u proširenje obnovljivih izvora energije i modernizaciju svojih mreža kako bi smanjila ranjivost na vanjske šokove. Dana 2. lipnja također je objavljeno da će zajam EBRD-a za popravak cesta biti povećan za 150 milijuna eura zbog porasta troškova izgradnje, kako bi se osigurale važne veze s područjem EU. Sve ove mjere pokazuju kako Moldavija, pod pritiskom vanjskih događaja i vizije europske budućnosti, temeljno preoblikuje svoju kritičnu infrastrukturu i energetsku politiku.

Moldavija se bori s dubokom demografskom krizom: smanjivanje i starenje stanovništva te iseljavanje mladih opterećuju socijalni mir i iscrpljuju socijalne sustave. Kao izravan odgovor, vlada je 1. lipnja snizila minimalnu dob za pristup uslugama tržišta rada na 15 godina. Ova mjera ima za cilj borbu protiv visoke nezaposlenosti mladih i socijalne isključenosti, budući da gotovo 28% osoba u dobi od 15 do 34 godine nije ni u obrazovanju, ni u zaposlenju. Paralelno, Moldavija intenzivira suradnju s EU kako bi uskladila obrazovne i zapošljavateljske okvire s europskim standardima i uvela 'Jamstvo za mlade'. Ovi politički koraci trebali bi usporiti iseljavanje, ojačati međugeneracijski ugovor kroz poboljšane mogućnosti i socijalnu sigurnost te tako presudno promijeniti socijalnu koheziju zemlje.

Moldavska vlada centralizira školsku administraciju putem novih Teritorijalnih obrazovnih agencija, no 42% nezaposlenih mladih odbija lokalne ponude poslova zbog niskih plaća. Sveobuhvatna reforma 'Restart u obrazovanju' Ministarstva obrazovanja trebala bi povećati učinkovitost i smanjiti politički utjecaj preuzimanjem kontrole od lokalnih vijeća. Istodobno, vlada je snizila minimalnu dob za usluge posredovanja pri zapošljavanju na 15 godina kako bi se suprotstavila visokoj stopi NEET-a (27,9% osoba u dobi od 15 do 34 godine koje nisu u obrazovanju, zaposlenju ili osposobljavanju) i spriječila ranu socijalnu isključenost. Ove mjere izravan su odgovor na akutni nedostatak kvalificirane radne snage i kontinuirano iseljavanje mladih ljudi koji traže bolje perspektive u inozemstvu, te odražavaju težnju Moldavije da se uskladi sa standardima EU.

Od 1. lipnja 2026. Moldavci s djecom dobivaju značajnu novu podršku: jednokratna naknada za rođenje djeteta raste na 21.886 leja, dopunjena mjesečnim iznosom od 1.000 leja za svako dijete do druge godine života. Osim toga, obitelji s djecom s invaliditetom dobivaju godišnje 3.000 leja. Ove mjere, koje je parlament donio pod vodstvom stranke 'Akcija i solidarnost' (PAS), trebale bi rasteretiti obitelji i ublažiti demografsku krizu. No, stvarnost je teška: unatoč ovim pomoćima, svako treće dijete u Moldaviji živi u apsolutnom siromaštvu, a u ruralnim područjima gotovo svako drugo. Poskupljenja dodatno pogoršavaju situaciju; Nacionalna banka prognozira vrhunac inflacije od 8,6 posto krajem 2026., potaknut rastućim cijenama hrane, energije i komunalnih usluga. Vlada pokušava olakšati povratak na tržište rada samohranim roditeljima kroz proširenje kapaciteta vrtića i fleksibilnije roditeljske dopuste, čime bi se ojačala kupovna moć.

Moldavski umirovljenici od 1. travnja doživljavaju povećanje mirovina za 6,84 posto, što je zakonski utvrđeno usklađivanje s inflacijom. No, radost kratko traje: godišnja inflacija u travnju je dosegnula 6,8 posto, potaknuta rastućim cijenama goriva i hrane, što smanjuje realni rast plaća za starije osobe. Mirovinski sustav je pod ogromnim pritiskom: krajem 2025. godine na 640.000 uplatitelja doprinosa bilo je preko 672.000 umirovljenika – omjer manji od jedan prema jedan, što masivno opterećuje dugoročno financiranje. Dok vlada želi stabilizirati situaciju indeksacijom i međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju (npr. sa Slovačkom ili Kanadom), oporba kritizira nedovoljno povećanje s obzirom na rastuće troškove života.

Stopa inflacije u Moldaviji naglo je porasla u travnju 2026. na 6,8 posto, nakon 5,8 posto u ožujku, dosegnuvši tako najvišu razinu od prosinca 2025. Kao izravna reakcija, Nacionalna banka podigla je ključnu kamatnu stopu na 6,5 posto kako bi ublažila rast cijena. Ovo pogoršanje izravna je posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji potiče globalne cijene energije i sirovina te posebno pogađa Moldaviju kao uvoznu zemlju. Vlada pokušava monetarnim zatezanjem zaštititi kupovnu moć radničke srednje klase, dok istovremeno provodi strukturne reforme i približavanje EU.

Kišinjev doživljava drastičan pad na tržištu nekretnina: transakcije su u četvrtom kvartalu 2025. pale za alarmantnih 81%. Uzrok su strogi propisi protiv pranja novca, koji od početka 2026. propisuju limit gotovinskog plaćanja od oko 66.000 eura i zahtijevaju opsežne dokaze o porijeklu gotovine. Ova vladina mjera, koja bi trebala povećati transparentnost financijskog sektora, paralizira sektor. Udruge za nekretnine već traže podizanje praga za bankovne transfere na 200.000 eura i duži rok za provjeru imovine kako bi se spriječio potpuni zastoj.

Od 1. siječnja 2026. nove odredbe u moldavskom Zakonu o radu jačaju zaštitu od nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu, što je izravna posljedica ratifikacije Konvencije MOR-a 190 od strane Moldavije 2023. godine i težnje za članstvom u EU. Ova reforma stvara jedinstvene procedure za javne institucije, kojima su dosad nedostajala jasna pravila, i trebala bi uspostaviti politiku 'nulte tolerancije'. Unatoč ovom napretku, koji bi trebao koristiti i LGBTQ+ osobama i manjinama, diskriminacija je i dalje raširena. Studija iz 2024. pokazuje da 80 posto Moldavaca ne bi prihvatilo LGBTQ+ osobe kao susjede. Autonomna regija Gagauzija i separatistička regija Pridnjestrovlje i dalje donose zakone koji zabranjuju 'propagandu netradicionalnih odnosa'. Trenutno delegacija Vijeća Europe provjerava provedbu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, dok se u travnju održao Moldova Pride – znak kontinuiranog aktivizma usred političkih otpora.

Moldavski parlament usvojio je novi zakon za strance koji stupa na snagu u lipnju 2027. i značajno pooštrava uvjete boravka za imigrante i iseljenike. Reforma, usmjerena na usklađivanje s migracijskim standardima EU-a i jačanje nacionalne sigurnosti, od državljana zemalja izvan EU-a ubuduće zahtijeva dokaz o dovoljnim sredstvima za život i smještaju. Istodobno, stranim radnicima više se ne smije plaćati manje nego domaćim zaposlenicima za isti rad. Pozitivno je skraćenje vremena obrade radnih dozvola s 90 na 45 dana. Ove mjere stvaraju složeno okruženje u kojem se moraju snalaziti stručnjaci i investitori, dok se moldavsko gospodarstvo bori sa smanjenom prognozom rasta na 2,8 posto i rastućom inflacijom koja dodatno povećava troškove života.