PolitPro

Moldavija Stanje demokracije: indeks, vladavina prava i sudjelovanje

Indeks demokracije: putanja razvoja Moldavije

Indeks demokracije Demokracija sa slabostima 49 ±0

Postoje slobodni izbori, ali su kontrola vlade i vladavina prava ograničeni.

Europa 31/41 Globalno 70/175

Put Moldavije jedan je od najznačajnijih transformacijskih procesa u istočnoj Europi. Zemlja se odlučno preobražava iz postsovjetskog sustava u učvršćenu europsku demokraciju. Dok su korupcija i utjecaj moćnih oligarha dugo djelovali kao kočnica, trend danas jasno pokazuje uzlaznu putanju. Unatoč masivnim vanjskim pritiscima i dubokoj društvenoj podjeli, demokratski temelji se sve više stabiliziraju. Moldavija se bori da izađe iz sive zone i pozicionira se kao nositelj nade za demokratske reforme u regiji. U posljednjih 10 godina, ocjena demokracije ostala je stabilna.

Godina 2025 49
Indeks demokracije Moldavija tijekom vremena: 2000: 47, 2010: 53, 2020: 55, 2025: 49
Prijeđite mišem preko grafikona kako biste vidjeli pojedine godine.

Vladavina prava i osobne slobode

Vladavina prava ostaje najveće gradilište. Iako država provodi čišćenje pravosudnog sustava od korumpiranih aktera, taj je proces mukotrpan i nailazi na unutarnji otpor. Neovisnost sudova je cilj, ali je često potkopavaju stare veze. Pozitivno se ističe zaštita manjina i rastuća medijska raznolikost, iako je sloboda tiska pod pritiskom u okruženju dezinformacija i ekonomske ovisnosti mnogih medijskih kuća. Sloboda pojedinca snažno je zakonski ukorijenjena, no provedba ostaje pitanje kvalitete institucija.

Vladavina prava i sloboda 45 -3

Ocjenjuje zaštitu manjina i učinkovitu kontrolu vlade od strane neovisnih sudova.

Europa 32/41 Globalno 72/175

Integritet izbora i političko predstavljanje

Izbori u Moldaviji danas se smatraju uglavnom slobodnima i konkurentnima. Narod putem glasanja može dovesti do stvarnih promjena vlasti, što naglašava vitalnost demokracije. Ipak, teren ostaje neravnopravan: ilegalno financiranje stranaka i kupovina glasova od strane nelegitimnih aktera narušavaju natjecanje. Dok izborna administracija tehnički radi profesionalno, neprestano se bori protiv pokušaja manipulacije voljom birača putem dezinformacijskih kampanja i prikrivenih novčanih tokova. Oporba ima pristup medijima, ali polarizacija otežava poštenu razmjenu sadržaja.

Izbori i zastupljenost 55 -2

Mjeri slobodu i pravednost izbora, kao i pravo građana da izraze svoje mišljenje bez straha.

Europa 33/41 Globalno 80/175

Kvaliteta političke rasprave

Politički diskurs obilježen je dubokim geopolitičkim podjelama. Rasprave se često ne vode na temelju činjeničnih argumenata, već slijede oštru polarizaciju između pro-zapadnih i pro-istočnih snaga. Ova polarizacija otežava donošenje odluka na temelju širokog društvenog konsenzusa. Unatoč tome, raste kultura javnih konzultacija. Stručnjaci i civilno društvo sve se više uključuju u zakonodavne procese kako bi se povećala transparentnost i smanjila kvaliteta političkih odluka donesenih iza zatvorenih vrata.

Politička rasprava 44 +4

Ocjenjuje temelje li se političke odluke na činjeničnim argumentima i otvorenoj javnoj raspravi.

Europa 30/41 Globalno 67/175

Ravnopravnost i društvena uključenost

Društvene nejednakosti masovno utječu na političko sudjelovanje. Dok je urbano, obrazovano stanovništvo dobro umreženo i ima utjecaj, ljudi u ruralnim regijama često se osjećaju zapostavljeno. Politički utjecaj snažno korelira s pristupom resursima, što slabi jednake mogućnosti. Ipak, postoje pomaci: zastupljenost žena u politici visoka je u regionalnoj usporedbi. Izazov ostaje borba protiv strukturnog siromaštva kako političko sudjelovanje ne bi postalo privilegija uske elite u centrima moći.

Jednakost mogućnosti 44 +1

Ocjenjuje imaju li svi građani, bez obzira na podrijetlo, prihode ili obrazovanje, jednake šanse za političko sudjelovanje.

Europa 30/41 Globalno 63/175

Izravan utjecaj građana

Civilno društvo je pokretač moldavske demokracije. Brojne nevladine organizacije nadziru djelovanje vlade i potiču reforme. Na lokalnoj razini, međutim, samouprava je često podfinancirana, što ograničava sposobnost općina da djeluju. Alati poput referenduma teoretski postoje, ali u praksi igraju sporednu ulogu. Angažman građana snažno je usmjeren na prosvjedne pokrete ili rad u organizacijama. Kako bi se postigla stvarna participativna dubina, potrebno je ojačati most između snažnog angažmana u glavnom gradu i lokalne baze u selima.

Sudjelovanje 39 +2

Mjeri koliko se stanovništvo može aktivno uključiti u političke procese izvan izbora.

Europa 32/41 Globalno 65/175

Više od PolitPro-a

Podaci i povratne informacije

Politički podaci mijenjaju se svakodnevno. Primjećujete li zastarjelu informaciju, brojku ili datum? Pišite nam – po mogućnosti s navođenjem izvora, kako bismo brzo mogli provjeriti promjenu.

Podržite PolitPro

Vaša podrška štiti PolitPro od utjecaja lobističkih skupina i stranaka.

Baza podataka i transparentnost

PolitPro

PolitPro objedinjuje znanstvene podatke i aktualne rezultate anketa kako bi politika bila dostupna svima. Koristimo skupove podataka iz vodećih istraživačkih projekata i nadopunjujemo ih vlastitim istraživanjima, analizama i algoritmima. Na taj način složene političke veze činimo razumljivima i dostupnima svima. Podržano umjetnom inteligencijom.