Njemačka Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Njemačka se bori sa stagnirajućim gospodarstvom i stalno visokim troškovima života. Bruto domaći proizvod pokazao je blagi plus u prvom kvartalu 2026., no gospodarski izgledi se pogoršavaju zbog geopolitičkih sukoba i rastućih cijena energije. Posebno inflacija cijena usluga i hrane masovno opterećuje građane; štednja postaje nemoguća za mnoge. Politički uzrok je kontroverzno raspravljana ekonomska politika. Dok se vlada oslanja na mjere poput smanjenja mrežnih naknada, oporba kritizira nedostatak ciljanog rasterećenja za potrošače i poduzeća te prekomjernu birokraciju. Neriješeni sukob oko učinkovite zaštite od inflacije i nedostatak strukturnih reformi koče oporavak.

Njemačka provodi duboku preorijentaciju svoje migracijske politike. Od 12. lipnja u potpunosti stupa na snagu Zajednički europski sustav azila (GEAS), koji bi trebao ubrzati postupke azila na vanjskim granicama EU-a i suzbiti sekundarnu migraciju unutar Europe. Istovremeno, Europska komisija poziva Njemačku i druge države da prekinu dugogodišnje kontrole unutarnjih granica u schengenskom prostoru, jer one ometaju slobodno kretanje osoba i postoje učinkovitije alternative. Dodatno, 1. lipnja stupaju na snagu nova pravila za integracijske tečajeve, koja pristup stavljaju pod kvote i prioritet daju određenim skupinama. Uzrok je nacionalni zakon o prilagodbi GEAS-u, koji provodi europske propise, kao i nužnost osiguranja granica koju brani savezna vlada.

Vanjskopolitički ugled Njemačke potresen je debaklom: Savezna Republika nedavno je iznenađujuće propala u svojoj kandidaturi za nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a za razdoblje 2027./28. Ovaj teški poraz, u kojem je Njemačka dobila znatno manje glasova od Austrije i Portugala, potiče intenzivnu raspravu o diplomatskoj strategiji Berlina. Posebno se bezuvjetna solidarnost s Izraelom u sukobu u Gazi i nedovoljno percipirano približavanje Globalnom jugu navode kao glavni uzroci koji su Njemačku koštali glasova. Osim toga, Rusija je navodno aktivno lobirala protiv njemačke kandidature, kao odgovor na snažnu potporu Berlina Ukrajini. Vlada kancelara Merza pod je masivnim unutarnjopolitičkim pritiskom. Savezna vlada najavila je ponovnu kandidaturu za razdoblje 2035./36. i potvrđuje svoju predanost multilateralizmu.

Njemačka vlada, 'crno-crvena' koalicija CDU/CSU-a i SPD-a, bori se s opadajućom stabilnošću i sve kritičnijom političkom kulturom. Aktualna istraživanja pokazuju visoko nezadovoljstvo: 69 posto ispitanika ocjenjuje rad savezne vlade u svibnju 2026. prilično lošim, a kancelar Friedrich Merz doseže najnižu razinu od 71 posto nezadovoljstva. Rastuća skepsa oko prijevremenog raspada koalicije obilježava političku debatu, pojačana unutarnjim sporovima, primjerice oko financiranja povećanja BaföG-a, gdje je Unija nakon dogovora ponovno dovela planove u pitanje. Ova situacija proizlazi iz dubljeg gubitka povjerenja i promjene političke kulture. Velik dio stanovništva (71 posto) kritički gleda na razvoj demokracije. Populistički pokreti dobivaju na snazi, potaknuti uvjerenjem mnogih da politiku vode 'tajne sile' ili da mediji 'sustavno lažu'. Debata o takozvanom 'vatrenom zidu' (Brandmauer) protiv AfD-a se intenzivira, jer većina Nijemaca očekuje da će AfD uskoro postaviti premijera, a strategiju razgraničenja etabliranih stranaka smatraju beskorisnom ili čak korisnom za AfD. Propust vlade da pronađe dosljednu liniju i povrati povjerenje građana pogoršava eroziju stabilnosti vlade i polarizaciju političke kulture.

Njemačka se bori za svoju energetsku tranziciju. Trenutno se rasprava vrti oko nove strategije elektrana vlade, koja predviđa izgradnju postrojenja na plin. Dok savezna vlada naglašava sigurnost opskrbe nakon napuštanja ugljena do 2038., kritičari upozoravaju na 'povratak' klimatske politike. Ekološke udruge, stručnjaci, pa čak i savezne države strahuju da će Njemačka tako promašiti svoje ambiciozne klimatske ciljeve za 2030. i 2045. Nedavno usvojeni Zakon o grijanju, koji regulira zamjenu fosilnih goriva, također je kritiziran zbog usporavanja energetske tranzicije. Politički uzrok leži u balansiranju između kratkoročne energetske sigurnosti i dugoročne zaštite klime, što dovodi do kontroverznih zakonskih paketa i oblikuje nacionalnu i međunarodnu percepciju.

Njemačka se bori za socijalni mir među generacijama. Demografsko starenje masovno opterećuje mirovinske i sustave skrbi. Trenutno politika raspravlja o bolnim mirovinskim reformama: studija preporučuje ukidanje prijevremene mirovine bez odbitaka, dok se za mlađe generacije razmatra podizanje dobi za umirovljenje na 70 godina. Reforma skrbi također nailazi na snažan otpor, jer kritičari optužuju suspenziju obveze kolektivnog ugovora kao smanjenje plaća. Ovi politički koraci za financiranje socijalnih sustava zaoštravaju raspravu o međugeneracijskoj pravičnosti, dok omladinske organizacije već mobiliziraju protiv navodnih diskriminacija.

Planirana reforma BAföG-a, koja je studentima i pripravnicima obećavala hitno potrebne više paušale za stanovanje i povećanje maksimalnog iznosa, zapela je. Trenutni financijski sporovi unutar koalicije sprječavaju brzu provedbu, koja je izvorno predviđala povećanje paušala za troškove stanovanja na 440 eura od zimskog semestra 2026./2027. To teško pogađa mlade ljude, budući da soba u studentskom stanu već prosječno košta 512 eura, a mnogi zbog toga moraju izdvojiti više od polovice svojih prihoda za najam. Politički propust da se osigura pravovremena i dovoljna prilagodba potpore za obrazovanje pogoršava financijsku nevolju i značajno utječe na planiranje života i karijere.

Prag prihoda za roditeljski doplatak (Elterngeld) smanjuje se 2026. godine na 175.000 eura oporezivog godišnjeg prihoda za parove i samohrane roditelje, što mnoge obitelji isključuje iz prava na doplatak. Istovremeno, savezna ministrica obitelji Karin Prien trenutno se bori za dodatnih 500 milijuna eura ušteda u proračunu za roditeljski doplatak za 2027. godinu. Unatoč koalicijskom obećanju o povećanju minimalnih i maksimalnih iznosa, proračunska ograničenja nameću odstupanje, koje sada dovodi u pitanje i trajanje primanja te partnersku podjelu roditeljskog dopusta.

Starije generacije u Njemačkoj suočavaju se s teškim smanjenjima: planirana reforma skrbi prijeti prebacivanjem financijskog tereta na osobe kojima je potrebna skrb i njihove obitelji. Korisnici domova već plaćaju prosječno 3.245 eura mjesečno iz vlastitog džepa – 13 posto više u dvije godine. Savezna ministrica zdravstva Nina Warken forsira reformu kako bi kompenzirala prognozirani deficit fondova za skrb od preko 7,5 milijardi eura do 2027. Kritičari upozoravaju na rastuće siromaštvo u starosti zbog smanjenja naknada i otežanog priznavanja stupnja skrbi. Iako mirovine od srpnja 2026. rastu za 4,24 posto, inflacija od 2,9 posto smanjuje realnu kupovnu moć. Gotovo svaka peta osoba starija od 65 godina ugrožena je siromaštvom.

Kupovna moć njemačke srednje klase ostaje pod pritiskom: unatoč blagom padu na očekivanih 2,6 posto u svibnju 2026., inflacija, uglavnom potaknuta rastućim cijenama energije, i dalje nagriza raspoloživi dohodak. Posebno je inflacija cijena energije u travnju iznosila preko 10 posto, a u svibnju još 6,6 posto u usporedbi s prethodnom godinom, pojačana geopolitičkim sukobima. Dok se vlada bori protiv hladne progresije privremenim smanjenjem poreza na mineralna ulja i povećanjem osnovnog osobnog odbitka na 12.348 eura te prilagodbama stopa poreza na dohodak, rastući socijalni doprinosi i više cijene CO2 često neutraliziraju ta rasterećenja. Njemačka, prema OECD-u, i dalje ima drugo najveće porezno opterećenje rada, što ograničava manevarski prostor za zaposlenike i poslodavce. To potiče stalne kolektivne pregovore, jer sindikati žele nadoknaditi gubitak realnih plaća.

Njemačko gospodarstvo bori se za oporavak: DIHK indeks raspoloženja u svibnju je pao na najnižu razinu od pandemije koronavirusa, samo 23 posto poduzeća ocjenjuje svoju poslovnu situaciju dobrom, dok 33 posto očekuje lošije poslovanje. Ovo razočaranje proizlazi iz složene situacije: visoke cijene energije i sirovina, uporan nedostatak kvalificirane radne snage i nedovoljno smanjenje birokracije paraliziraju poduzetnike i samozaposlene. Dodatno, nacionalna provedba EU direktive o zgradama, koja se traži do svibnja 2026., opterećuje vlasnike strožim obvezama energetske učinkovitosti i obnove, što zahtijeva značajna ulaganja. Dok bi cijena struje za industriju trebala rasteretiti energetski intenzivne sektore, mnoga mala i srednja poduzeća osjećaju se sve više prepuštenima politici, što dodatno smanjuje atraktivnost lokacije.

LGBTQ+ i manjinske skupine u Njemačkoj doživljavaju ambivalentnu političku stvarnost. Savezni kabinet je 6. svibnja 2026. donio reformu Općeg zakona o jednakom postupanju (AGG), kojom se provode EU smjernice i produljuje rok za podnošenje tužbi za diskriminaciju na četiri mjeseca. Međutim, zaštita ostaje nepotpuna: dugo tražena kolektivna tužba, koja bi organizacijama omogućila da tuže u ime pogođenih, i dalje nedostaje. To se događa u kontekstu rekordnog porasta zahtjeva za diskriminaciju kod Saveznog ureda za borbu protiv diskriminacije i 2.048 registriranih zločina iz mržnje protiv queer osoba u 2025. godini. Nova koalicija također planira reviziju Zakona o samoodređenju do srpnja 2026., što stvara nesigurnost oko budućnosti trans prava.

Od 1. lipnja 2026. novi sustav kvota regulira pristup državnim integracijskim tečajevima u Njemačkoj, što izravno utječe na živote mnogih imigranata. Nakon višemjesečne blokade, određene skupine, poput ukrajinskih izbjeglica i građana EU-a, ponovno mogu sudjelovati u važnim tečajevima jezika i orijentacije. Ova reforma je odgovor savezne vlade na rastuće troškove, koji su godišnje dosezali preko milijardu eura, a cilj joj je učinkovitije korištenje sredstava za one s dugoročnom perspektivom boravka. Istovremeno, visokokvalificirani iseljenici osjećaju ekonomske poluge Zakona o useljavanju stručne radne snage: od 1. siječnja 2026. pragovi plaća za Plavu kartu EU porasli su na 50.700 eura godišnje za standardna zanimanja i 45.934 eura za deficitarna zanimanja. Ove prilagodbe stvaraju nove prepreke i prilike na tržištu rada koje hitno treba međunarodnu stručnu radnu snagu.