Rusija Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Rusko gospodarstvo pokazuje jasne znakove umora. Aktualne studije Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo opisuju situaciju kao 'završnu fazu', budući da su likvidni državni fondovi drastično smanjeni, a proračunski deficit je eksplodirao. Prihodi od nafte i plina pali su za 45 posto u prvom kvartalu 2026. godine. Dok je godišnja inflacija u svibnju pala na 5,3%, ostaje iznad cilja Centralne banke od 4%, što ju unatoč političkom pritisku prisiljava na oprezna smanjenja kamatnih stopa. Gospodarstvo usporava, potaknuto visokim ratnim troškovima, zapadnim sankcijama i akutnim nedostatkom radne snage i tehnologije. Ovisnost o Kini raste.

Rusija drastično pooštrava pravila za ulazak i boravak stranih državljana. Od srpnja 2026. putnici moraju podnijeti elektroničku prijavu putem aplikacije RuID i biometrijski se identificirati kako bi dobili QR kod. To je dio sveobuhvatnog eksperimenta za stvaranje 'digitalnog profila stranog državljanina'. Uzrok je nova Državna migracijska politika 2026.-2030., usvojena u listopadu 2025. godine. Cilj joj je povećana kontrola, digitalizacija i privlačenje radne snage koja dijeli 'ruske vrijednosti'. Istodobno, Moskva koristi migracijski pritisak kako bi strance prisilila na vojnu službu, otežavajući boravak bez ruske putovnice i nudeći državljanstvo kao poticaj.

Ruska geopolitika i dalje je obilježena ratom u Ukrajini. Nedavni masovni raketni napadi i napadi dronovima na Kijev i druge ukrajinske gradove odnose žrtve i uništavaju infrastrukturu. Istodobno, Ukrajina nastavlja s napadima dronovima duboko u ruski teritorij, primjerice na naftne terminale u Sankt Peterburgu, kako bi oslabila logistiku i protuzračnu obranu Moskve. Ova eskalacija zaoštrava fronte: dok glavni tajnik NATO-a Rutte posjećuje Kijev kako bi osigurao daljnju podršku, europske države poput Njemačke traže 'prozor za razgovore' s Rusijom, budući da američki pokušaji posredovanja stagniraju. Politički uzroci leže u neumanjenoj ruskoj agresiji na Ukrajinu, koja fundamentalno mijenja međunarodne odnose i preuređuje saveze.

Stabilnost ruske vlade pokazuje pukotine, dok politička kultura sve više dolazi pod pritisak. Stopa odobravanja predsjednika Putina pada, dosežući najnižu razinu od rata u Ukrajini, unatoč prilagođenim metodama anketiranja državnih instituta za istraživanje javnog mnijenja. Stanovništvo osjeća rastući ratni umor, ekonomsko opterećenje zbog visokih državnih izdataka i inflacije te sve veća ograničenja interneta. Čak i unutar elita raste nezadovoljstvo tijekom sukoba i ekonomskim posljedicama. Uzrok je pojačana represivna politika: režim Kremlja cementira svoju moć kriminalizacijom neistomišljenika i blokadom digitalnih komunikacijskih putova, što postupno potkopava nekadašnji društveni ugovor o stabilnosti i blagostanju.

Ruska energetska infrastruktura sve je više pod pritiskom. Nedavni ukrajinski napadi dronovima na rafinerije nafte i terminale, poput onih u Saratovu i Sankt Peterburgu, utječu na proizvodnju i dovode do obustave izvoza kerozina. Istodobno, EU pooštrava svoje sankcije, s postupnim ukidanjem uvoza ruskog plina i nafte do 2027. godine. Kao izravna posljedica trajnog rata u Ukrajini i zapadnih ograničenja, Moskva pojačano traži nova tržišta i forsira izvoz arktičkog LNG-a kako bi osigurala prihode i ublažila ekonomske posljedice.

Rusija se bori s akutnim demografskim promjenama koje fundamentalno utječu na socijalni mir. Smanjenje i starenje stanovništva, pojačano ratnim gubicima i emigracijom, čini trenutnu situaciju. Politički, vlada reagira agresivnim mjerama: proglašava rađanje djece patriotskom dužnošću i uvodi nove školske predmete poput 'Obiteljske znanosti' kako bi učvrstila tradicionalne vrijednosti. Osim toga, 'propaganda bez djece' je kažnjena. Ova politika, u kombinaciji s trajnom represijom protiv neistomišljenika, trebala bi kontrolirati društvene napetosti i povećati natalitet, ali potiče međugeneracijsko nezadovoljstvo, posebno nakon kontroverzne mirovinske reforme iz 2018.

Od 1. rujna 2026. Rusija se u potpunosti oprašta od Bolonjskog obrazovnog sustava i umjesto toga uvodi 'jedinstveni integrirani ciklus učenja' koji temeljno preoblikuje akademsku karijeru mladih i studenata. Ova dalekosežna reforma, koja predviđa specijalizaciju s ranom profesionalizacijom i minimizira mogućnost promjene obrazovnih putova, izravna je reakcija na masovni nedostatak radne snage u zemlji i strateško preusmjeravanje na potrebe ratne ekonomije. Vlada također smanjuje 45.000 državnih stipendija za akademsku godinu 2026./27., posebno na privatnim sveučilištima i humanističkim znanostima, kako bi studente ciljano usmjerila u tehničke i inženjerske discipline. Istodobno, država potiče mlade, ponekad već od 14 godina, u državno kontrolirane 'studentske brigade' ili čak u nekada opasne industrijske grane, kako bi pokrila potrebe za osobljem, posebno u obrambenom sektoru. Ova politika ima za cilj oblikovati generaciju visokospecijalizirane radne snage za državne potrebe i istodobno suzbiti kritičko razmišljanje pojačanom vojno-patriotskom indoktrinacijom i nadzorom.

Ruske obitelji s dvoje ili više djece od 1. lipnja 2026. godine imat će koristi od nove 'obiteljske porezne isplate' koja omogućuje povrat poreza na dohodak. Vlada uvodi ovu reformu kako bi ojačala socijalne naknade i suzbila trajnu demografsku krizu, pogoršanu ratnim gubicima i padom nataliteta. Kvalificirana kućanstva čiji prihod po glavi stanovnika ne prelazi 1,5 puta regionalni egzistencijalni minimum dobit će povrat od 7% plaćenog poreza na osobni dohodak. Iako mjera obećava financijsko olakšanje, usporena ekonomija i visoka inflacija koče rast realnih prihoda.

Povećanje mirovina od 7,6 posto stupilo je na snagu početkom 2026. godine. Međutim, za ruske umirovljenike financijska stvarnost ostaje napeta: inflacija je u travnju ostala na 5,6 posto, dok je vlada drastično smanjila svoju prognozu gospodarskog rasta za 2026. na samo 0,4 posto. Ove brojke ukazuju na krhku gospodarsku situaciju koja brzo poništava nominalni dobitak i pojačava pritisak na starije generacije da dulje ostanu radno aktivne. Žene će 2026. godine doseći dob za umirovljenje od 59 godina, što je posljedica kontroverzne reforme iz 2018. koja postupno podiže dob za umirovljenje. Stanovništvo izravno osjeća rastuće troškove života, unatoč državnim subvencijama za osobe s niskim primanjima.

Ruski PDV porastao je 1. siječnja 2026. s 20% na 22%. Ovo povećanje, zajedno sa smanjenjem praga izuzeća od PDV-a za mala poduzeća sa 60 na 20 milijuna rubalja, pojačava financijski pritisak na široku populaciju i mala poduzeća. Vlada time pokušava pokriti masovno povećani proračunski deficit, koji je u prva četiri mjeseca 2026. već dosegao 5,88 bilijuna rubalja i daleko premašuje godišnji cilj. Potrošači, unatoč službeno usporenoj inflaciji, i dalje osjećaju rastuće svakodnevne cijene.

Ruski parlament je 2. lipnja usvojio zakon koji omogućuje zapljenu imovine Rusa koji žive u inozemstvu, a koji se smatraju 'neprijateljima države'. To je izravno usmjereno na kritičare vladine politike i značajno povećava rizik za vlasnike. Politički uzrok je pokušaj Kremlja da učvrsti kontrolu nad disidentskim glasovima i spriječi odljev kapitala. Paralelno s tim, poduzetnici i samozaposleni suočavaju se s postupnim smanjenjem pragova za PDV: od 2026. godine više malih poduzeća morat će plaćati PDV, jer se prag smanjuje sa 60 na 20 milijuna rubalja. Ove mjere signaliziraju eru pojačanih državnih intervencija i rastućeg pritiska na privatno gospodarstvo, usred usporavanja ekonomije i rastućih državnih deficita.

Rusija je između ožujka i svibnja 2026. godine devet LGBTQ+ organizacija proglasila 'ekstremističkima' i zabranila ih, što je drastično pogoršalo situaciju za ovu skupinu stanovništva. Ovaj val kriminalizacije slijedi presudu Vrhovnog suda iz 2023. godine, kojom je 'međunarodni LGBT pokret' proglašen ekstremističkim, čime je omogućeno sveobuhvatno progonstvo. Politički uzroci leže u državnom naglašavanju 'tradicionalnih vrijednosti' i proširenju zakona o ekstremizmu, koji sada kažnjavaju i podršku ili puku vidljivost LGBTQ+ osoba. To dovodi do strogih kazni, uključujući zatvorske kazne do dvanaest godina za organizatore te značajne novčane kazne ili zatvor za pokazivanje simbola duginih boja. Stanovništvo doživljava prisilni povratak u ilegalu, autocenzuru i gubitak ključnih mreža podrške, budući da se i mediji i savjetovališta zatvaraju ili mogu djelovati samo u inozemstvu. Paralelno s tim, medicinska promjena spola i promjena zakonskog spola i dalje su zabranjeni.

Ruska migracijska politika snažno pogađa imigrante i iseljenike. Od 2026. godine drastično rastu naknade za boravišne dozvole i vize; privremena boravišna dozvola sada košta do dvanaest puta više. Osim toga, Ministarstvo financija planira utrostručiti prag minimalne plaće za visokokvalificirane stručnjake s 250.000 na 717.000 rubalja mjesečno. Ove drastične promjene temelje se na novoj Migracijskoj koncepciji 2026.-2030. Predsjednik Putin ju je usvojio u listopadu 2025. kako bi prioritet dao nacionalnoj sigurnosti i kontroli, borbi protiv ilegalnih migracija te privlačenju samo 'vrijednih' stručnjaka koji dijele ruske vrijednosti.