Sjeverna Makedonija Izborna istraživanja, biračke namjere i aktualni rezultati anketa

Sjeverna Makedonija i dalje se bori s ekonomskim izazovima. Inflacija ostaje na povišenoj razini, iako je u svibnju 2026. blago pala na 4,8 posto. Istovremeno, gospodarski rast bi se 2026. trebao usporiti na 3,1 posto. Ovaj razvoj opterećuje kupovnu moć građana, iako troškovi života ostaju niski u međunarodnoj usporedbi. Politički je situacija složena: Međunarodni monetarni fond zahtijeva koordiniranu fiskalnu i monetarnu politiku te strukturne reforme kako bi se ojačala otpornost na šokove. Nova vlada, koja je preuzela dužnost nakon izbora u svibnju 2024., suočena je sa zadatkom poticanja fiskalne konsolidacije. Ekspanzivna fiskalna politika prethodne godine pridonijela je rastu, ali i inflaciji.

Sjeverna Makedonija trenutno se bori s dubokom krizom identiteta, koju izravno potiče novo političko vodstvo. Nedavno inaugurirana predsjednica Gordana Siljanovska-Davkova demonstrativno je izbjegavala ustavni naziv 'Sjeverna Makedonija' prilikom preuzimanja dužnosti u svibnju 2024., koristeći umjesto toga 'Makedonija'. To torpedira Prespanski sporazum iz 2018., koji je riješio spor oko imena s Grčkom i smatran je ključnim korakom za pristupanje EU. Politički propust da se očuva ustavnost ne samo da odgađa proces pristupanja EU, koji zahtijeva daljnje ustavne promjene za priznavanje bugarske manjine, već i izaziva međunarodne napetosti. Paralelno s tim, Sjeverna Makedonija ostaje ključna tranzitna zemlja na balkanskoj ruti za migracije. Nedavni poremećaji na graničnim prijelazima s Kosovom u svibnju 2026., uzrokovani kolapsom sustava registracije ulaska/izlaska, naglašavaju kontinuirane izazove u upravljanju granicama.

Sjeverna Makedonija i dalje plovi kroz složeno geopolitičko polje, obilježeno ambicioznom željom za ulaskom u EU i trajnim regionalnim napetostima. Trenutno je put u Europsku uniju blokiran bugarskim vetom, koji od Skoplja zahtijeva ustavnu promjenu za priznavanje bugarske manjine. Ova rasprava ne samo da paralizira napredak, već i potiče unutarnjopolitičke diskusije o nacionalnom identitetu. Paralelno s tim, Sjeverna Makedonija učvršćuje svoju ulogu članice NATO-a, što podcrtavaju nedavne vojne vježbe poput 'Blesok 26'. No, regija je dinamična: Srbija širi svoj politički i kulturni utjecaj u Sjevernoj Makedoniji, dok istovremeno europski političari zahtijevaju 'turbo proširenje' za Zapadni Balkan. Pozitivan signal je nedavna investicija tvrtke Heidelberger Druckmaschinen, koja otvara novu lokaciju u Sjevernoj Makedoniji kako bi smanjila troškove.

Sjeverna Makedonija proživljava razdoblje krhke vladine stabilnosti pod novom konzervativno-nacionalističkom vladom premijera Hristijana Mickoskog, koja je proizašla iz izbora 2024. godine. Politički krajolik ostaje snažno polariziran, dok se zemlja bori s unutarnjim izazovima i zastojem u procesu pristupanja EU. Trenutnu situaciju obilježava kontinuirana blokada pristupanja EU zbog neriješenog sukoba s Bugarskom, koja od Sjeverne Makedonije zahtijeva uvrštavanje bugarske manjine u Ustav. To stvara značajnu frustraciju među stanovništvom i ograničava prostor za ključne reforme. Nedavne međunarodne inicijative, poput njemačko-francuske inicijative za Zapadni Balkan od 5. lipnja 2026., potvrđuju europsku perspektivu, no unutarnjopolitička provedba demokratskih načela i borba protiv korupcije, koja potkopava povjerenje u državne institucije, ostaju kritične. Posjet glavnog tajnika Vijeća Europe početkom svibnja 2026. podcrtao je potrebu za jačim institucijama, vladavinom prava i inkluzivnim društvom.

Sjeverna Makedonija ubrzava svoju transformaciju u području energije i infrastrukture. Trenutno zemlja potiče modernizaciju svog energetskog sektora: u svibnju 2026. pokrenuto je unutardnevno tržište električne energije, što fleksibilizira trgovanje i jača obnovljive izvore energije. Istovremeno, vlada radi na novim građevinskim zakonima kako bi privukla međunarodne investicije u podatkovne centre i uspostavila zemlju kao digitalno središte. Ovi razvoji temelje se na Zakonu o energiji usvojenom 2025. godine, kao i na Integriranom nacionalnom planu za energiju i klimu 2025.-2030., koji jasno definiraju smjer dekarbonizacije, obnovljivih izvora energije i standarda EU.

Sjeverna Makedonija proživljava duboku demografsku krizu koja ugrožava socijalni mir i budućnost zemlje. Značajan dio mlade populacije, posebno studenti, razmišlja o iseljavanju ili je već napustio zemlju – potaknut nedostatkom ekonomskih perspektiva, razočaranjem zbog zastoja u integraciji u EU i raširenom korupcijom. Trenutna vlada premijera Hristijana Mickoskog (VMRO-DPMNE), koja je na vlasti od svibnja 2024., bori se s ovim egzodusom. Kao odgovor na pad broja stanovnika, koji je Sjevernu Makedoniju u četiri godine koštao 33.000 stanovnika i smanjio stopu nataliteta, vlada razmatra mjere poput 'poreza na samce' kako bi povećala stopu nataliteta. Ove rasprave i mjere pokazuju očajničku borbu da se mlada generacija zadrži u zemlji i prevlada društvena podjela između generacija.

Mladi u Sjevernoj Makedoniji i dalje se bore s visokom nezaposlenošću: 2024. godine stopa za dobnu skupinu od 15 do 24 godine iznosila je alarmantnih 30,33 posto. Kako bi se tome suprotstavila, vlada je u svibnju nastavila s mjerom koja mladim radnicima mlađim od 23 godine pruža mjesečnu potporu od 3.000 denara, posebno za poticanje zapošljavanja u prerađivačkoj industriji. Dodatno, početkom lipnja Kabinet je usvojio operativni plan za 2026. godinu, koji ulaže preko 39 milijuna eura u aktivne programe zapošljavanja, poduzetništvo i razvoj ljudskog kapitala. Paralelno s tim, EU intenzivira svoje napore za integraciju Zapadnog Balkana, što bi dugoročno moglo otvoriti nove perspektive za obrazovanje i karijeru u Sjevernoj Makedoniji.

Sjeverna Makedonija bilježi značajno pogoršanje životnih troškova: godišnja inflacija u travnju 2026. dosegla je alarmantnih 5,7 posto, potaknuta rastućim cijenama prijevoza i, prije svega, hrane. To masovno iscrpljuje kupovnu moć obitelji i samohranih roditelja, čiji prosječni mjesečni neto prihod od oko 40.741 denara (oko 660 eura) teško podnosi taj pritisak. Kao izravan odgovor na ovo ekonomsko opterećenje i kontinuirano iseljavanje mladih, vlada je usvojila operativni plan zapošljavanja za 2026. godinu. S više od 39 milijuna eura namjerava se stvoriti nova radna mjesta, potaknuti poduzetništvo i podržati razvoj ljudskog kapitala kako bi se osigurale perspektive u zemlji. Istovremeno, UNICEF naglašava potrebu za reformama novčanih naknada kako bi se učinkovitije borilo protiv dječjeg siromaštva.

Umirovljenici u Sjevernoj Makedoniji izravno osjećaju kontinuirani rast cijena: u svibnju 2026. godišnja inflacija iznosila je 4,8%, pri čemu su cijene hrane porasle za 4,7%. Iako linearno povećanje mirovina od 2.500 denara, koje je Ustavni sud potvrdio u ožujku 2026., donosi određeno olakšanje, MMF je već u travnju 2026. upozorio na fiskalne rizike takvih ad-hoc prilagodbi. Vlada je pod pritiskom da trajno reformira mirovinski sustav, jer demografski razvoj – udio starijih od 65 godina trebao bi do 2040. porasti na 33% – dugoročno opterećuje financiranje. Ove političke odluke i propust da se uspostavi sveobuhvatna, dugoročna strategija prisiljavaju mnoge starije osobe da se, unatoč niskim mirovinama, bore s rastućim životnim troškovima.

Iako je inflacija u Sjevernoj Makedoniji u svibnju 2026. pala na 4,8%, cijene prijevoza i hrane i dalje rastu, opterećujući kupovnu moć radničke klase. Istovremeno, politički spor oko ustavnih promjena blokira proces pristupanja EU, što odgađa ekonomske reforme i umanjuje nadu u bolje perspektive. Nova vlada je pod pritiskom, dok nedostatak kvalificirane radne snage i iseljavanje tjeraju mlade ljude u inozemstvo u potrazi za višim plaćama. Ova pat-pozicija stvara nesigurnost za stanovništvo koje se nada stabilnoj budućnosti.

Sjeverna Makedonija pokreće program vrijedan 38,9 milijuna eura za poticanje poduzetništva i zapošljavanja. Odmah, samozaposleni i vlasnici poduzeća mogu dobiti potpore do 615.000 denara za novoosnovana poduzeća, a zajednička ulaganja do 1,23 milijuna denara. Ova vladina inicijativa ima za cilj jačanje gospodarstva i smanjenje neformalnog rada, nadopunjujući zakon o formalizaciji sezonskog zapošljavanja koji je na snazi od početka godine. Zemlja tako nastoji privući investicije i povećati konkurentnost, dok istovremeno mora uklanjati strukturne prepreke poput korupcije.

Sjeverna Makedonija bori se s provedbom prava manjina: krajem travnja, Komisija za zaštitu od diskriminacije sankcionirala je lokalnog političara zbog govora mržnje usmjerenog protiv Roma, što je rijedak, ali nužan znak. Ovaj slučaj osvjetljava duboko ukorijenjene nedostatke. Dok antidiskriminacijski zakoni štite seksualnu orijentaciju i rodni identitet, slaba provedba potkopava napredak. Konzervativne političke snage i Makedonska pravoslavna crkva aktivno blokiraju pravno priznavanje spola za transrodne osobe i priznavanje istospolnih partnerstava. Ova politička inercija i društvena stigmatizacija ne uzrokuju samo ljudsku patnju, već gospodarstvo godišnje koštaju procijenjenih 0,5% BDP-a zbog isključivanja LGBTIQ+ osoba.

Sjeverna Makedonija proživljava razdoblje iskušenja: dok pregovori o pristupanju EU i dalje stagniraju – premijer Mickoski odbija ustavne promjene za priznavanje bugarske manjine – Europska unija drastično pooštrava svoju migracijsku politiku. Nedavno su se institucije EU dogovorile o uspostavi 'centara za povratak' u trećim zemljama, što ponovno potiče raspravu o prihvatnim centrima za migrante u Sjevernoj Makedoniji i stvara klimu nesigurnosti za imigrante i iseljenike. Paralelno s tim, 1. siječnja 2026. stupio je na snagu novi zakon o sezonskom radu, koji nudi veću fleksibilnost u sektorima poput poljoprivrede i ugostiteljstva, ali ostavlja neriješenim temeljno pitanje dugoročne integracije i perspektiva za strane radnike. Politička blokada u procesu pristupanja EU i vanjska migracijska politika EU presudno određuju ekonomske i socijalne realnosti na terenu.