Aktualna vlada bez parlamentarne većine
U trenutačnom izbornom trendu vladajuće stranke u Slovačkoj dosežu 30,0% mandata.
Kako bismo stranke učinili usporedivima, simbolima prikazujemo političku orijentaciju svake stranke. Kategorije služe za grubu klasifikaciju i brzi pregled. Detaljnije informacije o političkim stajalištima možete pronaći na podstranicama stranaka.
U trenutačnom izbornom trendu vladajuće stranke u Slovačkoj dosežu 30,0% mandata.
Sljedeći Parlamentarni izbori u Slovačkoj očekuje se u 2027.
Uvijek primajte najnovije izborne ankete i trendove izravno u vašoj Google pretrazi.
Vodeći u aktualnom PolitPro trendu za parlamentarne izbore u Slovačkoj je PS s 19,7%. Slijede ga SMER s 17,3%, Republika s 10,8%, S s 8,4%, SaS s 8,2%, HLAS s 8%, KDH s 6,9%, Demokrati s 5,4%, SNS s 4%, Magyar Aliancia s 3,6%, Sme Rodina s 2,7%, Slovenská Pravda s 2,6% i Spoločná voľba s 0,5%. Ostale stranke osvajaju 1,9% glasova.
Aktualna koalicija u Slovačka trenutačno osvaja samo 30,0% mandata, čime bi izgubila vladajuću većinu. To signalizira značajnu promjenu u političkom odnosu snaga: savez stranaka SMER, HLAS i SNS prema trenutačnom stanju ne bi mogao nastaviti s radom vlade.
PolitPro izborni trend nadilazi puku trenutačnu snimku stanja. Agregiramo podatke svih relevantnih instituta za istraživanje javnog mnijenja u ponderirani prosjek za parlamentarne izbore u Slovačkoj. Budući da klasični rejtinški upiti („Za koga biste glasali da su izbori iduće nedjelje?“) metodološki variraju, naš trend pruža statistički pouzdanu bazu podataka koja ublažava kratkoročna odstupanja.
Kombinacijom više izvora podataka minimiziramo rizik slučajnih efekata. Svako istraživanje podliježe statističkoj pogrešci (obično između 1,5% i 3%). Naša provjera anketa za Slovačku precizno pokazuje predstavlja li rast neke stranke održiv razvoj ili je riječ o statističkoj nepreciznosti pojedinog instituta.
Izračun slijedi transparentan matematički model: novije ankete dobivaju veći značaj (ponder) od starijih podataka. Dodatno, u kalkulaciju ulazi povijesna preciznost prognoza pojedinih instituta kako bi se neutralizirala metodološka pristranost. Rezultat je valjana linija trenda koja precizno oslikava stranački sustav Slovačke.
Izborni prag za parlamentarne izbore u Slovačkoj postavljen je na 5%.
Izborne ankete nisu predviđanja, već snimke trenutnog stanja s uključenim statističkim odstupanjima. Kako bismo dobili realističnu sliku, svakodnevno simuliramo 100.000 izbornih ishoda na temelju PolitPro izbornih trendova koristeći „Monte Carlo metodu“. Pri tome uzimamo u obzir tipične migracije birača i političke trendove. Naš algoritam testira različite scenarije – od malih promjena unutar biračkog tijela do političkih iznenađenja – kako bi utvrdio stvarne šanse za uspjeh stranaka i koalicija.
Prema izbornom trendu, u slovački parlament ušlo bi 8 stranaka: PS s 36 zastupnika, SMER s 31 zastupnika, Republika s 19 zastupnika, S s 15 zastupnika, SaS s 14 zastupnika, HLAS s 14 zastupnika, KDH s 12 zastupnika i Demokrati s 9 zastupnika.
[modules/faq.electoral-system.body]
[modules/faq.threshold.body]
[modules/faq.government-coalitions.body]
Slovačko gospodarstvo bori se s rastućom inflacijom i usporenom konjunkturom. U travnju 2026. stopa inflacije dosegla je 3,9 posto, prvenstveno...
Slovačka pod premijerom Ficom ustraje na strogo antimigracijskom kursu. Vlada i dalje snažno odbija EU migracijski pakt i njegove kvote...
Slovačka i dalje plovi složenim geopolitičkim kursom. Unatoč „suverenoj“ vanjskoj politici koju provodi premijer Fico, a koja se često percipira...
Slovačka vlada pod Robertom Ficom održava se unatoč stalnim unutarnjopolitičkim napetostima. Nedavno je oporba početkom lipnja u parlamentu propala u...
Slovačka trenutno provodi dvostruki pristup u svojoj energetskoj i klimatskoj politici. Dok vlada premijera Fica slijedi samostalan kurs, koji se...
Slovačka se bori s dubokom društvenom podjelom koja sve više opterećuje socijalni mir i odnose među generacijama. Trenutno zemlju obilježavaju...
Slovačka mladež u travnju 2026. bori se s nezaposlenošću mladih od 17,5%, dok gospodarstvo raste samo za 0,8%, a inflacija...
Slovačke obitelji i samohrani roditelji izravno osjećaju pritisak rastućih troškova života: godišnja inflacija u travnju 2026. dosegnula je 3,9%, potaknuta...
Slovački umirovljenici 2026. godine suočavaju se s dvostrukim teretom: vlada obustavlja indeksaciju 13. mirovine, dok inflacija, posebno kod energije (troškovi...
Slovačko stanovništvo od siječnja 2026. osjeća izravan financijski teret i manje slobodnog vremena: doprinosi za zdravstveno osiguranje porasli su za...
Od siječnja 2026. slovački poduzetnici osjećaju značajan financijski teret: oslobođenje od plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje za nove samozaposlene ukida...
Dalekosežna ustavna promjena, koja je na snazi od studenog 2025., u Slovačkoj definira samo dva spola (muški i ženski) i...
Slovačka pooštrava pristup prema stranim poduzetnicima: od 21. svibnja 2026. ekspatima s poslovnim vizama prijeti oduzimanje boravišne dozvole čim se...
U PolitPro ocjeni za institute ocjenjujemo pouzdanost agencija za istraživanje javnog mnijenja na temelju njihove točnosti na izborima, kao i odstupanja od izbornog trenda. Značajna odstupanja vrijednosti stranaka u usporedbi s izbornim trendom rezultiraju oduzimanjem bodova, jer mogu ukazivati na favoriziranje ili diskriminaciju stranaka. Ocjena ima maksimalnu vrijednost od 100.
Postoje slobodni izbori, ali su kontrola vlade i vladavina prava ograničeni.
PolitPro indeks demokracije u Slovačkoj: Zemlja ostvaruje 59 od 100 bodova.
U posljednjih 10 godina demokratski indeks drastično se pogoršao.
PolitPro indeks demokracije ocjenjuje različite aspekte demokracije na temelju znanstvenih podataka projekta Varieties of Democracy (V-Dem). Ovaj međunarodni istraživački projekt vode Sveučilište u Göteborgu (Švedska) i Sveučilište Notre Dame (SAD). Više od 3.500 stručnjaka ocjenjuje demokratsku kvalitetu svojih zemalja prema standardiziranim kriterijima. PolitPro kombinira i proširuje te podatke kako bi ih predstavio na razumljiv i usporediv način. Indeks se kreće od 0 do 100 bodova.
Parlament bira vladu, a predsjednik uglavnom ima samo reprezentativne zadaće.
Odluka o izboru donosi se u samo jednom krugu.
Nakon izbora, novo Nacionalno vijeće sastaje se u roku od 30 dana na konstituirajućoj sjednici. Na toj sjednici zastupnici polažu prisegu i biraju Predsjedništvo parlamenta te predsjednika parlamenta. Ključan trenutak je prisega predsjednika Vlade i njegovog kabineta pred predsjednikom države. Vlada je odgovorna parlamentu; Nacionalno vijeće može Vladi ili pojedinim članovima u bilo kojem trenutku izglasati nepovjerenje. Zakonodavni mandat traje četiri godine, no može biti prijevremeno okončan samoraspuštanjem parlamenta.
Pravo glasa imaju svi slovački državljani stariji od 18 godina. Važna značajka je mogućnost dopisnog glasanja za slovačke državljane koji žive u inozemstvu ili se tamo nalaze na dan izbora. Izlaznost na izbore varira i uglavnom se kreće između 60% i 70%. Slovačko biračko tijelo smatra se visoko mobiliziranim, pri čemu su teme poput borbe protiv korupcije, životnog standarda i geopolitičke orijentacije zemlje često presudne za izbore. Regionalne razlike često se očituju između glavnog grada Bratislave i ruralnih regija u središnjoj i istočnoj Slovačkoj.
Savez europskih država s usklađenim zakonodavstvom, jedinstvenim tržištem i demokratskim standardima.
Vojni obrambeni savez između Europe i Sjeverne Amerike.
Organizacija za mir, sigurnost i ljudska prava u Europi.
Udruženje bogatijih zemalja za suradnju u gospodarstvu i razvoju.
Sljedeći Parlamentarni izbori u Slovačkoj očekuje se u 2027. Do tada, aktualne izborne ankete služe kao najvažniji barometar političkog raspoloženja u Slovačka.
Istraživački podaci Sveučilišta u Göteborgu na temu demokracije. Neovisni politički stručnjaci iz cijelog svijeta ocjenjuju političke sustave prema znanstvenim kriterijima.V-Dem – Varieties of Democracy
Coppedge, Michael, John Gerring, Carl Henrik Knutsen, Staffan I. Lindberg, Jan Teorell, David Altman, Fabio Angiolillo, Michael Bernhard, Agnes Cornell, M. Steven Fish, Linnea Fox, Lisa Gastaldi, Haakon Gjerløw, Adam Glynn, Ana Good God, Allen Hicken, Katrin Kinzelbach, Kyle L. Marquardt, Kelly McMann, Valeriya Mechkova, Anja Neundorf, Pamela Paxton, Daniel Pemstein, Josefine Pernes, Johannes von Römer, Brigitte Seim, Rachel Sigman, Svend-Erik Skaaning, Jeffrey Staton, Aksel Sundström, Marcus Tannenberg, Eitan Tzelgov, Yi-ting Wang, Tore Wig, i Daniel Ziblatt. 2026. "V-Dem Codebook v16" Varieties of Democracy (V-Dem) Project.
Istraživački projekt Sveučilišta u Göteborgu. Međunarodni politolozi ocjenjuju političke stavove stranaka diljem svijeta na temelju jedinstvenih kriterija.V-Party – Parties of the World Dataset
Staffan I. Lindberg, Nils D¨upont, Masaaki Higashijima, Yaman Berker Kavasoglu, Kyle L. Marquardt, Michael Bernhard, Holger D¨oring, Allen Hicken, Melis Laebens, Juraj Medzihorsky, Anja Neundorf, Ora John Reuter, Saskia Ruth–Lovell, Keith R. Weghorst, Nina Wiesehomeier, Joseph Wright, Nazifa Alizada, Paul Bederke, Lisa Gastaldi, Sandra Grahn, Garry Hindle, Nina Ilchenko, Johannes von R¨omer, Steven Wilson, Daniel Pemstein, Brigitte Seim. 2022. Varieties of Party Identity and Organization (V–Party) Dataset V2. Varieties of Democracy (V–Dem) Project.
Dugogodišnji istraživački podaci Sveučilišta u Bremenu. Dokumentira stranke i vlade za političke usporedbe.ParlGov – Parliamentary Democracy Data
Döring, Holger and Philip Manow. 2024. Parliaments and governments database (ParlGov): Information on parties, elections and cabinets in established democracies.
Najvažnije europsko stručno istraživanje o pozicijama stranaka. Više od 400 politikologa iz različitih zemalja dokumentira pozicije stranaka na temelju znanstvenih kriterija.CHES – Chapel Hill Expert Survey
Rovny, Jan, Ryan Bakker, Liesbet Hooghe, Seth Jolly, Gary Marks, Jonathan Polk, Marco Steenbergen, and Milada Vachudova. “25 Years of Political Party Positions in Europe: The Chapel Hill Expert Survey, 1999-2024,”