PolitPro

Danska Socialdemokraterne: aktuelne ankete, izborni rezultati i stavovi

Izborni trend
20,8 %
-1,1 od poslednjih izbora
Poslednji izbori
21,9 %
Izbori 2026 · 38 mesta
Tromesečni trend
-0,2
Pre tri meseca: 21,0 %

Socialdemokraterne: profil stranke

Социјалдемократе S&D
Zastava Danska Danska Socijaldemokrate EU-prijateljski od 1871

Socijaldemokrate su socijaldemokratska stranka u Danskoj koja zauzima politički centar. Ona je ključna snaga danske države blagostanja i kombinuje klasičnu levu ekonomsku politiku sa restriktivnom strategijom migracije i integracije.

Vrednosti i svetonazor

Temelj stranke počiva na stubovima solidarnosti, jednakosti i kolektivne kohezije. Ona državu shvata kao zaštitni okvir koji kroz snažne javne institucije omogućava socijalnu mobilnost i aktivno smanjuje nejednakost. Njen pogled na čoveka obeležen je idejom „savesnog građanina“: prava i obaveze idu ruku pod ruku. Nacija i država blagostanja čine jedinstvenu celinu, pri čemu se socijalni mir dugoročno može obezbediti samo kroz homogenu i funkcionalnu zajednicu.

Politički prioriteti

Agenda stranke je usmerena na očuvanje skandinavskog modela: visoki porezi finansiraju vrhunsko obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Ciljna grupa je široka sredina, posebno zaposleni i porodice. Jedinstvena karakteristika je oštar stav u migracionoj politici, čiji je cilj da se društvena kohezija ne ugrozi prebrzim demografskim promenama. Time stranka zauzima teme koje se tradicionalno više pripisuju desnom spektru, kako bi zaštitila ekonomske interese radničke klase.

Uloga u političkom sistemu

Strateški, stranka deluje kao državotvorna snaga i arhitekta moderne Danske. Majstorski koristi promenljive većine u parlamentu kako bi sprovela svoje ključne projekte. U svom odnosu prema vladavini prava i institucijama, naglašava suverenitet parlamenta, ali istovremeno zahteva efikasnu i odlučnu izvršnu vlast. Tenzije često nastaju tamo gde se individualne slobode sukobljavaju sa kolektivnom potrebom zajednice za bezbednošću i integracijom.
Politička orijentacija
Konzervativno
Socijalno
A
Tržišno
Progresivno

Vaša pozicija u poređenju

Uporedite sada

Socialdemokraterne: ključne teme i ideološko svrstavanje

Socialdemokraterne Druge stranke
Glavne teme za Socialdemokraterne:: Ekonomija (Ključna tema), Socijalna pitanja (Važna tema), Migracije (Važna tema), Životna sredina (Sporedna tema), Društvo (Sporedna tema)

Socialdemokraterne: šta stranka zastupa? Poređenje stavova

Stav 2024 Stav 2019

Ekonomija i država

Da li bi prihodi i imovina trebalo da se preraspodele? Zalaže se za umerenu preraspodelu u korist socijalne pravde. Stav
Kako država treba da postupa sa slobodnim budžetom? Više se fokusira na investicije nego na štednju. Stav
Treba li štititi lokalnu ekonomiju? Zastupa uravnotežen stav između trgovine i zaštite. Stav

Društvo i vrednosti

Šta je važnije: sloboda ili bezbednost? Daje prednost bezbednosti nad neograničenom slobodom. Stav
Da li treba podržavati ravnopravnost žena? Podržava mere za unapređenje ravnopravnosti. Stav
Treba li promovisati ravnopravnost LGBTQ+? U velikoj meri podržava ravnopravnost. Stav
Da li bi istopolni brakovi trebalo da budu dozvoljeni? Potpuno podržava istopolne brakove. Stav
Koju ulogu bi religije trebalo da igraju u politici? Zastupa strogo odvajanje religije i države. Stav
Da li politika treba da bude usmerena na grad ili selo? Traži ravnotežu između interesa grada i sela. Stav

Životna sredina i globalizacija

Šta je važnije: zaštita životne sredine ili ekonomija? Zaštiti životne sredine daje nešto veći značaj od ekonomskog rasta. Stav
Šta je važnije: zaštita klime ili ekonomija? Traži ravnotežu između klimatskih i ekonomskih ciljeva. Stav

Migracije i integracija

Kako bi trebalo regulisati imigracijsku politiku? Preferira restriktivnu imigraciju sa jasnim uslovima. Stav
Kako treba oblikovati integraciju imigranata? Naglašava kulturnu adaptaciju imigranata. Stav
Treba li etničkim manjinama dati više prava? Odbija posebna prava i zahteva jednak tretman bez privilegija. Stav
Koju ulogu treba da igraju nacionalne države? Naglašava nacionalne interese i suverenitet. Stav

Demokratija i institucije

Kako bi trebalo da bude podeljena vlast? Teži jačem vođstvu pojedinaca. Stav
Koliko nezavisno treba da bude pravosuđe? Želi potpuno nezavisno pravosuđe bez političkog uticaja. Stav
Kako bi država trebalo da bude organizovana: centralno ili federalno? Zastupa uravnoteženu podelu moći između centra i regiona. Stav
Stavovi Socialdemokraterne: Da li bi prihodi i imovina trebalo da se preraspodele? Zalaže se za umerenu preraspodelu u korist socijalne pravde. Kako država treba da postupa sa slobodnim budžetom? Više se fokusira na investicije nego na štednju. Treba li štititi lokalnu ekonomiju? Zastupa uravnotežen stav između trgovine i zaštite. Šta je važnije: sloboda ili bezbednost? Daje prednost bezbednosti nad neograničenom slobodom. Da li treba podržavati ravnopravnost žena? Podržava mere za unapređenje ravnopravnosti. Treba li promovisati ravnopravnost LGBTQ+? U velikoj meri podržava ravnopravnost. Da li bi istopolni brakovi trebalo da budu dozvoljeni? Potpuno podržava istopolne brakove. Koju ulogu bi religije trebalo da igraju u politici? Zastupa strogo odvajanje religije i države. Da li politika treba da bude usmerena na grad ili selo? Traži ravnotežu između interesa grada i sela. Šta je važnije: zaštita životne sredine ili ekonomija? Zaštiti životne sredine daje nešto veći značaj od ekonomskog rasta. Šta je važnije: zaštita klime ili ekonomija? Traži ravnotežu između klimatskih i ekonomskih ciljeva. Kako bi trebalo regulisati imigracijsku politiku? Preferira restriktivnu imigraciju sa jasnim uslovima. Kako treba oblikovati integraciju imigranata? Naglašava kulturnu adaptaciju imigranata. Treba li etničkim manjinama dati više prava? Odbija posebna prava i zahteva jednak tretman bez privilegija. Koju ulogu treba da igraju nacionalne države? Naglašava nacionalne interese i suverenitet. Kako bi trebalo da bude podeljena vlast? Teži jačem vođstvu pojedinaca. Koliko nezavisno treba da bude pravosuđe? Želi potpuno nezavisno pravosuđe bez političkog uticaja. Kako bi država trebalo da bude organizovana: centralno ili federalno? Zastupa uravnoteženu podelu moći između centra i regiona.

Socialdemokraterne u evropskom političkom prostoru

Politička orijentacija
Konzervativno
Socijalno
Tržišno
Progresivno
Socialdemokraterne

Uz PolitPro+ vidite koje su evropske partije najbliže ovoj partiji.

Poslanička grupa u Evropskom parlamentu
S&D
Evropska partija
Party of European Socialists

Socialdemokraterne: Istorijski izborni rezultati u Danska

2026 24. mart 2026 Najlošiji rezultat Procenat glasova 21,9 % -5,6 Mandati 38 -12 2022 1. novembar 2022 Procenat glasova 27,5 % +1,6 Mandati 50 +2 2019 5. jun 2019 Procenat glasova 25,9 % -0,4 Mandati 48 +1 2015 18. jun 2015 Procenat glasova 26,3 % +1,5 Mandati 47 +3 2011 15. septembar 2011 Procenat glasova 24,8 % -0,7 Mandati 44 -1 2007 13. novembar 2007 Procenat glasova 25,5 % -0,3 Mandati 45 -2 2005 8. februar 2005 Procenat glasova 25,8 % -3,3 Mandati 47 -5 2001 20. novembar 2001 Procenat glasova 29,1 % -6,8 Mandati 52 -11 1998 11. mart 1998 Procenat glasova 35,9 % +1,3 Mandati 63 +1 1994 21. septembar 1994 Procenat glasova 34,6 % -2,8 Mandati 62 -7 1990 12. decembar 1990 Procenat glasova 37,4 % +7,6 Mandati 69 +14 1988 10. maj 1988 Procenat glasova 29,8 % +0,5 Mandati 55 +1 1987 8. septembar 1987 Procenat glasova 29,3 % -2,3 Mandati 54 -2 1984 10. januar 1984 Procenat glasova 31,6 % -1,3 Mandati 56 -3 1981 8. decembar 1981 Procenat glasova 32,9 % -5,4 Mandati 59 -9 1979 23. oktobar 1979 Procenat glasova 38,3 % +1,3 Mandati 68 +3 1977 15. februar 1977 Procenat glasova 37,0 % +7,1 Mandati 65 +12 1975 9. januar 1975 Procenat glasova 29,9 % +4,3 Mandati 53 +7 1973 4. decembar 1973 Procenat glasova 25,6 % -11,7 Mandati 46 -24 1971 21. septembar 1971 Procenat glasova 37,3 % +3,2 Mandati 70 +8 1968 23. januar 1968 Procenat glasova 34,1 % -4,2 Mandati 62 -7 1966 22. novembar 1966 Procenat glasova 38,3 % -3,6 Mandati 69 -7 1964 22. septembar 1964 Procenat glasova 41,9 % -0,2 Mandati 76 ±0 1960 15. novembar 1960 Najbolji rezultat Procenat glasova 42,1 % +2,7 Mandati 76 +6 1957 14. maj 1957 Procenat glasova 39,4 % -1,9 Mandati 70 -4 1953 22. septembar 1953 Procenat glasova 41,3 % +0,9 Mandati 74 +13 1953 21. april 1953 Procenat glasova 40,4 % +0,8 Mandati 61 +2 1950 5. septembar 1950 Procenat glasova 39,6 % -0,4 Mandati 59 +2 1947 28. oktobar 1947 Procenat glasova 40,0 % +7,2 Mandati 57 +9 1945 30. oktobar 1945 Procenat glasova 32,8 % Mandati 48
Socialdemokraterne: Istorijski izborni rezultati u Danska 1945: 32,8 %, 1947: 40,0 %, 1950: 39,6 %, 1953: 40,4 %, 1953: 41,3 %, 1957: 39,4 %, 1960: 42,1 %, 1964: 41,9 %, 1966: 38,3 %, 1968: 34,1 %, 1971: 37,3 %, 1973: 25,6 %, 1975: 29,9 %, 1977: 37,0 %, 1979: 38,3 %, 1981: 32,9 %, 1984: 31,6 %, 1987: 29,3 %, 1988: 29,8 %, 1990: 37,4 %, 1994: 34,6 %, 1998: 35,9 %, 2001: 29,1 %, 2005: 25,8 %, 2007: 25,5 %, 2011: 24,8 %, 2015: 26,3 %, 2019: 25,9 %, 2022: 27,5 %, 2026: 21,9 %

Svi izbori od 1945. na kojima je Socialdemokraterne učestvovala. Klik na red prikazuje detalje izbora.

Socialdemokraterne u vlasti: hronologija od 1945.

1945 1960 1980 2000 2020 Danas
Predvodila vladu Učestvovala u vladi Nije u vladi
Vreme u vladi
51 godina • 5 meseci • 1 nedelja
Udeo od 1945
58 %
Vođeni kabineti
26

51 godina • 5 meseci • 1 nedelja

Učešća u koalicijama
0

-

Mette Frederiksen Frederiksen II 15. decembar 2022 – Danas · 3 godine 10 meseci
89 od 179 mesta
Frederiksen I 27. jun 2019 – 15. decembar 2022 · 3 godine 5 meseci
48 od 179 mesta
Rasmussen N IV 11. mart 1998 – 27. novembar 2001 · 3 godine 8 meseci
70 od 179 mesta
Rasmussen N III 30. decembar 1996 – 11. mart 1998 · 1 godina 2 meseca
70 od 179 mesta
Rasmussen N II 27. septembar 1994 – 30. decembar 1996 · 2 godine 3 meseca
75 od 179 mesta
Rasmussen N I 25. januar 1993 – 27. septembar 1994 · 1 godina 8 meseci
89 od 179 mesta
Jorgensen VI 30. decembar 1981 – 10. septembar 1982 · 8 meseci 11 dana
59 od 179 mesta
Jorgensen V 26. oktobar 1979 – 30. decembar 1981 · 2 godine 2 meseca
68 od 179 mesta
Jorgensen IV 30. avgust 1978 – 26. oktobar 1979 · 1 godina 1 mesec
86 od 179 mesta
Jorgensen III 15. februar 1977 – 30. avgust 1978 · 1 godina 6 meseci
65 od 179 mesta
Jorgensen II 13. februar 1975 – 15. februar 1977 · 2 godine 2 dana
53 od 179 mesta
Jorgensen I 5. oktobar 1972 – 19. decembar 1973 · 1 godina 2 meseca
70 od 179 mesta
Krag IV 11. oktobar 1971 – 5. oktobar 1972 · 11 meseci 24 dana
70 od 179 mesta
Krag III 22. novembar 1966 – 2. februar 1968 · 1 godina 2 meseca
69 od 179 mesta
Krag II 26. septembar 1964 – 22. novembar 1966 · 2 godine 1 mesec
76 od 179 mesta
Krag I 3. septembar 1962 – 26. septembar 1964 · 2 godine 23 dana
87 od 179 mesta
Kampmann II 18. novembar 1960 – 3. septembar 1962 · 1 godina 9 meseci
87 od 179 mesta
Kampmann I 21. februar 1960 – 18. novembar 1960 · 8 meseci 28 dana
93 od 179 mesta
Hansen II 28. maj 1957 – 21. februar 1960 · 2 godine 8 meseci
93 od 179 mesta
Hansen I 1. februar 1955 – 28. maj 1957 · 2 godine 3 meseca
74 od 179 mesta
Hedtoft III 30. septembar 1953 – 1. februar 1955 · 1 godina 4 meseca
74 od 179 mesta
Hedtoft II 16. septembar 1950 – 30. oktobar 1950 · 1 mesec 14 dana
59 od 151 mesta
Hedtoft I 13. novembar 1947 – 16. septembar 1950 · 2 godine 10 meseci
57 od 150 mesta

Više od PolitPro-a

Podaci i povratne informacije

Politički podaci se menjaju svakodnevno. Da li ste primetili zastarelu informaciju, broj ili datum? Pišite nam – po mogućstvu sa izvorom, kako bismo brzo proverili promenu.

Podržite PolitPro

Vaša podrška štiti PolitPro od uticaja lobističkih grupa i stranaka.

Osnova podataka i transparentnost

PolitPro

PolitPro objedinjuje naučne podatke i aktuelne vrednosti anketa kako bi politika bila dostupna svima. Koristimo skupove podataka iz vodećih istraživačkih projekata i dopunjujemo ih sopstvenim istraživanjima, analizama i algoritmima. Na taj način složene političke veze činimo razumljivim i dostupnim svima. Podržano veštačkom inteligencijom.

Takođe bi trebalo da znate