Aktuelna vlada nema parlamentarnu većinu
U aktuelnom trendu izbora, vladajuće partije u Finskoj dostižu 36,5% mandata.
Kako bismo stranke učinili uporedivim, simbolima prikazujemo njihovu političku orijentaciju. Kategorije služe za grubu klasifikaciju i brzi pregled. Detaljnije informacije o političkim stavovima možete pronaći na podstranicama stranaka.
U aktuelnom trendu izbora, vladajuće partije u Finskoj dostižu 36,5% mandata.
+0,9 porast u poslednjih 30 dana
-0,6 pad u poslednjih 30 dana
Sledeći Parlamentarni izbori u Finskoj se očekuju tokom 2027.
Dobijajte najnovije izborne ankete i trendove direktno u vašoj Google pretrazi.
Lider u aktuelnom PolitPro trendu za parlamentarne izbore u Finskoj je SDP sa 23,7%. Slede ga Kokoomus sa 17%, Perussuomalaiset sa 14,9%, Suomen Keskusta sa 13,1%, Vasemmistoliitto sa 10,8%, Vihreä liitto sa 8,9%, Svenska folkpartiet sa 3,8%, Kristillisdemokraatit sa 3,4% i Liike Nyt sa 2,1%. Ostale stranke osvajaju 2,3% glasova.
Vladajuća koalicija u državi Finska trenutno osvaja samo 36,5% mandata i time bi izgubila većinu. Ovo ukazuje na značajnu promenu odnosa političkih snaga: savez partija Kokoomus, Ruotsalainen Kansanpuolue, Perussuomalaiset i Kristillisdemokraatit prema trenutnim podacima ne bi mogao da nastavi sa radom u vladi.
PolitPro izborni trend je mnogo više od običnog trenutnog snimka stanja. Agregiramo podatke svih relevantnih istraživačkih instituta u ponderisanu prosečnu vrednost za parlamentarne izbore u Finskoj. Pošto klasično pitanje „Za koga biste glasali da su izbori u nedelju?“ varira zbog različitih metodologija, naš trend pruža statistički pouzdanu bazu podataka koja ublažava kratkoročna odstupanja.
Kombinovanjem više izvora podataka minimiziramo rizik od slučajnih efekata. Svako istraživanje podleže statističkoj grešci (obično između 1,5% i 3%). Naša analiza anketa za Finsku precizno pokazuje da li rast neke partije predstavlja održiv razvoj ili je samo u okviru statističke greške jednog instituta.
Proračun prati transparentan matematički model: novije ankete imaju veći značaj od starijih podataka. Takođe, u obzir uzimamo i istorijsku preciznost prognoza svakog instituta kako bismo ispravili metodološke pristrasnosti. Rezultat je validna linija trenda koja precizno oslikava partijski sistem Finske.
Finska ekonomija šalje mešovite signale: BDP je snažno porastao u prvom kvartalu 2026. godine, podstaknut visokim izdacima za odbranu i...
Finska učvršćuje svoju restriktivnu migracionu politiku: 5. juna 2026. godine, vlada je produžila neograničeno zatvaranje svih kopnenih granica sa Rusijom....
Finska doživljava kontinuirano geopolitičko preusmeravanje. Trenutna situacija je obeležena povećanim tenzijama sa Rusijom: satelitski snimci pokazuju pojačano rusko vojno prisustvo...
Finski politički pejzaž trenutno je obeležen dvostrukim izazovom: socijalnim tenzijama izazvanim merama štednje i pojačanom koncentracijom na nacionalnu bezbednost. Vlada...
Finska dosledno sprovodi svoju ambicioznu klimatsku i energetsku politiku kako bi do 2035. godine postigla ugljeničnu neutralnost, a nakon toga...
Finska prolazi kroz napetu fazu društvenih previranja, jer aktuelne vladine mere značajno opterećuju socijalni mir. Vlada je nedavno drastično smanjila...
Stopa nezaposlenosti mladih u Finskoj dostigla je alarmantnih 28 odsto u aprilu 2026. godine, što je značajan porast koji teško...
Finske porodice suočavaju se sa fundamentalnom preorijentacijom socijalnih davanja: od maja 2026. godine, vlada planira paušalnu isplatu dečjeg dodatka od...
Više od polovine finskih penzionera trenutno se bori da preživi sa svojim mesečnim primanjima. Ovu alarmantnu cifru pogoršavaju nedavne odluke...
Finska srednja klasa oseća pritisak novih fiskalnih realnosti: od 1. maja 2026. godine, vlada zamenjuje dosadašnju podršku tržištu rada i...
Finska preduzeća mogu očekivati smanjenje poreza na dobit sa 20% na 18% od 2027. godine. Ova mera ima za cilj...
Finska planira drastično pooštravanje pravila za imigraciju međunarodnih studenata. Vladin nacrt, predstavljen u maju 2026. godine, predviđa da članovi porodice...
Finska planira da ukine boravišne dozvole studentima iz zemalja van EU/EEA ukoliko prime socijalnu pomoć – čak i jednokratno. Ovaj...
U PolitPro oceni za institute, procenjujemo pouzdanost agencija za istraživanje javnog mnjenja na osnovu njihove tačnosti na izborima, kao i odstupanja od izbornog trenda. Velika odstupanja vrednosti stranaka u poređenju sa izbornim trendom dovode do smanjenja ocene, jer mogu ukazivati na favorizovanje ili diskriminaciju stranaka. Maksimalna vrednost ocene je 100.
Postoje slobodni izbori, nezavisne institucije i sveobuhvatna politička prava.
Finska: Demokratski skor PolitPro-a iznosi 79 od 100 poena.
U poslednjih 10 godina, demokratski skor se donekle pogoršao.
PolitPro indeks demokratije ocenjuje različite aspekte demokratije na osnovu naučnih podataka iz projekta Varieties of Democracy (V-Dem). Ovaj međunarodni istraživački projekat predvode Univerzitet u Geteborgu (Švedska) i Univerzitet Notr Dam (SAD). Više od 3.500 stručnjaka procenjuje demokratski kvalitet svojih zemalja prema standardizovanim kriterijumima. PolitPro kombinuje i proširuje ove podatke kako bi ih predstavio na razumljiv i uporediv način. Indeks se kreće od 0 do 100 poena.
Dvojna izvršna vlast koju čine direktno izabrani predsednik i premijer čija pozicija zavisi od podrške parlamenta.
Izbori se odlučuju u samo jednom krugu.
Nakon objavljivanja izbornih rezultata, novi parlament se u kratkom roku sastaje na prvoj sednici. Najvažniji korak je izbor predsednika parlamenta i početak pregovora o formiranju vlade. Čim se koalicioni partneri dogovore o programu, premijer se bira u parlamentu i zvanično imenuje od strane predsednika Republike. Zakonodavni period traje četiri godine, pri čemu su prevremeni izbori u Finskoj izuzetno retki i dešavaju se samo pod posebnim ustavnim okolnostima.
Pravo glasa imaju svi finski državljani stariji od 18 godina. Izlaznost na izbore u Finskoj je stabilna i obično se kreće između 70% i 75%. Suštinski deo izborne kulture je intenzivno korišćenje ranog glasanja: veliki deo birača daje svoj glas pre samog izbornog dana u poštama, bibliotekama ili tržnim centrima. Budući da birači direktno glasaju za osobe, kontakt između kandidata i građana tokom kampanje je često vrlo blizak i ličan.
Savez evropskih država sa zajedničkim zakonima, unutrašnjim tržištem i demokratskim standardima.
Vojni odbrambeni savez između Evrope i Severne Amerike.
Organizacija za mir, bezbednost i ljudska prava u Evropi.
Udruženje bogatijih zemalja za saradnju u ekonomiji i razvoju.
Sledeći Parlamentarni izbori u Finskoj se očekuju tokom 2027. Do tada, aktuelna istraživanja javnog mnjenja služe kao ključni barometar političkog raspoloženja u Finska.
Istraživački podaci Univerziteta u Geteborgu na temu demokratije. Nezavisni politički eksperti iz celog sveta ocenjuju političke sisteme prema naučnim kriterijumima.V-Dem – Različitosti demokratije
Coppedge, Michael, John Gerring, Carl Henrik Knutsen, Staffan I. Lindberg, Jan Teorell, David Altman, Fabio Angiolillo, Michael Bernhard, Agnes Cornell, M. Steven Fish, Linnea Fox, Lisa Gastaldi, Haakon Gjerløw, Adam Glynn, Ana Good God, Allen Hicken, Katrin Kinzelbach, Kyle L. Marquardt, Kelly McMann, Valeriya Mechkova, Anja Neundorf, Pamela Paxton, Daniel Pemstein, Josefine Pernes, Johannes von Römer, Brigitte Seim, Rachel Sigman, Svend-Erik Skaaning, Jeffrey Staton, Aksel Sundström, Marcus Tannenberg, Eitan Tzelgov, Yi-ting Wang, Tore Wig i Daniel Ziblatt. 2026. „V-Dem Priručnik v16“ Projekat Raznolikosti Demokratije (V-Dem).
Istraživački projekat Univerziteta u Geteborgu. Međunarodni politikolozi ocenjuju političke stavove stranaka širom sveta na osnovu jedinstvenih kriterijuma.V-Party – Skup podataka o strankama sveta
Staffan I. Lindberg, Nils D¨upont, Masaaki Higashijima, Yaman Berker Kavasoglu, Kyle L. Marquardt, Michael Bernhard, Holger D¨oring, Allen Hicken, Melis Laebens, Juraj Medzihorsky, Anja Neundorf, Ora John Reuter, Saskia Ruth–Lovell, Keith R. Weghorst, Nina Wiesehomeier, Joseph Wright, Nazifa Alizada, Paul Bederke, Lisa Gastaldi, Sandra Grahn, Garry Hindle, Nina Ilchenko, Johannes von R¨omer, Steven Wilson, Daniel Pemstein, Brigitte Seim. 2022. Varieties of Party Identity and Organization (V–Party) Dataset V2. Varieties of Democracy (V–Dem) Project.
Dugogodišnji istraživački podaci Univerziteta u Bremenu. Dokumentuje stranke i vlade radi političkih poređenja.ParlGov – Podaci o parlamentarnoj demokratiji
Döring, Holger and Philip Manow. 2024. Parliaments and governments database (ParlGov): Information on parties, elections and cabinets in established democracies.
Najvažnije evropsko istraživanje eksperata o pozicijama političkih partija. Više od 400 politikologa iz različitih zemalja dokumentuje pozicije partija na osnovu naučnih kriterijuma.CHES – Istraživanje eksperata Chapel Hill-a
Rovny, Jan, Ryan Bakker, Liesbet Hooghe, Seth Jolly, Gary Marks, Jonathan Polk, Marco Steenbergen, and Milada Vachudova. “25 godina pozicija političkih partija u Evropi: Chapel Hill Expert Survey, 1999-2024,”