PolitPro

Finska SDP: aktuelne ankete, izborni rezultati i stavovi

Izborni trend
23,8 %
+3,9 od poslednjih izbora
Poslednji izbori
19,9 %
Izbori 2023 · 43 mesta
Tromesečni trend
-0,5
Pre tri meseca: 24,3 %

Suomen Sosialidemokraattinen Puolue: profil stranke

Socijaldemokratska partija Finske S&D
Zastava Finska Finska Socijaldemokrate EU-prijateljski od 1899

Suomen Sosialidemokraattinen Puolue (SDP) je socijaldemokratska partija levog centra u Finskoj. Kao jedna od najstarijih političkih snaga u zemlji, zalaže se za snažnu državu blagostanja, socijalnu pravdu i prava radnika.

Vrednosti i svetonazor

Svetonazor SDP-a ukorenjen je u klasičnoj socijaldemokratiji nordijskog tipa. Pravda, jednakost i solidarnost čine ideološki trougao na kojem počiva njena politika. Partija ne vidi državu kao prepreku, već kao neophodnog garanta individualne slobode i društvenog napretka. Njen pogled na čoveka je optimističan: svaki građanin, bez obzira na poreklo, treba da ima jednake šanse. Na nacionalnom nivou, SDP sebe doživljava kao čuvara finskog modela konsenzusa, dok se na međunarodnom planu snažno fokusira na multilateralizam i evropske integracije.

Politički prioriteti

Agenda SDP-a prvenstveno je usmerena na očuvanje i unapređenje nordijskog modela blagostanja. Među njenim ključnim zahtevima su progresivna poreska politika, značajna ulaganja u obrazovanje i istraživanje, kao i stabilan penzioni sistem. Partija se tradicionalno obraća radničkoj klasi i sindikatima, ali se sve više otvara urbanim slojevima i javnom sektoru. Centralna tačka tenzije ostaje balans između skupih socijalnih davanja i ekonomske konkurentnosti Finske u globalizovanom svetu, pri čemu SDP često preferira državno upravljanje u odnosu na tržišna rešenja.

Uloga u političkom sistemu

U političkom sistemu Finske, SDP deluje kao državotvorna snaga i centralni stub stabilnosti. Neguje pragmatičnu politiku moći i spremna je da ulazi u koalicije preko ideoloških granica, pod uslovom da se očuva socijalna država. Njen odnos prema institucijama pravne države je beskompromisno lojalan. Strateški, partija se suočava sa izazovom da premosti jaz između svoje uloge zaštitnice industrijskog nasleđa i zahteva moderne, ekološko-digitalne transformacije, a da pritom ne izgubi svoje tradicionalno biračko telo u korist populističkih margina.
Politička orijentacija
Konzervativno
Socijalno Tržišno
Progresivno

SDP: ključne teme i ideološko svrstavanje

SDP Druge stranke
Oglas
Glavne teme za SDP:: Socijalna pitanja (Ključna tema), Ekonomija (Ključna tema), Društvo (Važna tema), Životna sredina (Važna tema), Migracije (Važna tema)

SDP: šta stranka zastupa? Poređenje stavova

Stav 2024 Stav 2019

Ekonomija i država

Da li bi prihodi i imovina trebalo da se preraspodele? Zalaže se za umerenu preraspodelu u korist socijalne pravde. Stav
Kako država treba da postupa sa slobodnim budžetom? Više se fokusira na investicije nego na štednju. Stav
Treba li štititi lokalnu ekonomiju? Zastupa uravnotežen stav između trgovine i zaštite. Stav

Društvo i vrednosti

Šta je važnije: sloboda ili bezbednost? Ceni slobode, ali prihvata određene bezbednosne mere. Stav
Da li treba podržavati ravnopravnost žena? Podržava mere za unapređenje ravnopravnosti. Stav
Treba li promovisati ravnopravnost LGBTQ+? U velikoj meri podržava ravnopravnost. Stav
Da li bi istopolni brakovi trebalo da budu dozvoljeni? Potpuno podržava istopolne brakove. Stav
Koju ulogu bi religije trebalo da igraju u politici? Smatra religiju ličnom, ali društveno relevantnom stvari. Stav
Da li politika treba da bude usmerena na grad ili selo? Preferira podsticanje urbanog razvoja. Stav

Životna sredina i globalizacija

Šta je važnije: zaštita životne sredine ili ekonomija? Zaštiti životne sredine daje nešto veći značaj od ekonomskog rasta. Stav
Šta je važnije: zaštita klime ili ekonomija? Zaštiti klime daje nešto veći značaj od ekonomskog rasta. Stav

Migracije i integracija

Kako bi trebalo regulisati imigracijsku politiku? Zalaže se za otvorenu imigraciju sa ciljanim upravljanjem. Stav
Kako treba oblikovati integraciju imigranata? Integraciju vidi kao dvosmeran proces. Stav
Treba li etničkim manjinama dati više prava? Podržava dodatna prava za ugrožene grupe. Stav
Koju ulogu treba da igraju nacionalne države? Zalaže se za međunarodnu saradnju izvan nacionalnih interesa. Stav

Demokratija i institucije

Kako bi trebalo da bude podeljena vlast? Podržava sistem provere i ravnoteže i podeljenu moć odlučivanja. Stav
Koliko nezavisno treba da bude pravosuđe? Želi potpuno nezavisno pravosuđe bez političkog uticaja. Stav
Kako bi država trebalo da bude organizovana: centralno ili federalno? Zastupa uravnoteženu podelu moći između centra i regiona. Stav
Stavovi SDP: Da li bi prihodi i imovina trebalo da se preraspodele? Zalaže se za umerenu preraspodelu u korist socijalne pravde. Kako država treba da postupa sa slobodnim budžetom? Više se fokusira na investicije nego na štednju. Treba li štititi lokalnu ekonomiju? Zastupa uravnotežen stav između trgovine i zaštite. Šta je važnije: sloboda ili bezbednost? Ceni slobode, ali prihvata određene bezbednosne mere. Da li treba podržavati ravnopravnost žena? Podržava mere za unapređenje ravnopravnosti. Treba li promovisati ravnopravnost LGBTQ+? U velikoj meri podržava ravnopravnost. Da li bi istopolni brakovi trebalo da budu dozvoljeni? Potpuno podržava istopolne brakove. Koju ulogu bi religije trebalo da igraju u politici? Smatra religiju ličnom, ali društveno relevantnom stvari. Da li politika treba da bude usmerena na grad ili selo? Preferira podsticanje urbanog razvoja. Šta je važnije: zaštita životne sredine ili ekonomija? Zaštiti životne sredine daje nešto veći značaj od ekonomskog rasta. Šta je važnije: zaštita klime ili ekonomija? Zaštiti klime daje nešto veći značaj od ekonomskog rasta. Kako bi trebalo regulisati imigracijsku politiku? Zalaže se za otvorenu imigraciju sa ciljanim upravljanjem. Kako treba oblikovati integraciju imigranata? Integraciju vidi kao dvosmeran proces. Treba li etničkim manjinama dati više prava? Podržava dodatna prava za ugrožene grupe. Koju ulogu treba da igraju nacionalne države? Zalaže se za međunarodnu saradnju izvan nacionalnih interesa. Kako bi trebalo da bude podeljena vlast? Podržava sistem provere i ravnoteže i podeljenu moć odlučivanja. Koliko nezavisno treba da bude pravosuđe? Želi potpuno nezavisno pravosuđe bez političkog uticaja. Kako bi država trebalo da bude organizovana: centralno ili federalno? Zastupa uravnoteženu podelu moći između centra i regiona.

SDP: Istorijski izborni rezultati u Finska

SDP: Istorijski izborni rezultati u Finska 1945: 25,1 %, 1948: 26,3 %, 1951: 26,5 %, 1954: 26,2 %, 1958: 23,1 %, 1962: 19,5 %, 1966: 27,2 %, 1970: 23,4 %, 1972: 25,8 %, 1975: 24,9 %, 1979: 23,9 %, 1983: 26,7 %, 1987: 24,1 %, 1991: 22,1 %, 1995: 28,3 %, 1999: 22,9 %, 2003: 24,5 %, 2007: 21,4 %, 2011: 19,1 %, 2015: 16,5 %, 2019: 17,7 %, 2023: 19,9 %

Svi izbori od 1945. na kojima je SDP učestvovala. Klik na red prikazuje detalje izbora.

SDP u vlasti: hronologija od 1945.

1945 1960 1980 2000 2020 Danas
Predvodila vladu Učestvovala u vladi Nije u vladi
Vreme u vladi
59 godina • 10 meseci • 3 nedelje • 2 dana
Udeo od 1945
68 %
Vođeni kabineti
19

36 godina • 9 meseci

Učešća u koalicijama
16

23 godine • 1 mesec • 3 nedelje • 2 dana

Marin 10. decembar 2019 – 20. jun 2023 · 3 godine 6 meseci
91 od 200 mesta
Rinne 6. jun 2019 – 10. decembar 2019 · 6 meseci 4 dana
91 od 200 mesta
Stubb II 20. septembar 2014 – 29. maj 2015 · 8 meseci 9 dana
101 od 200 mesta
Stubb I 24. jun 2014 – 20. septembar 2014 · 2 meseca 27 dana
111 od 200 mesta
Katainen II 25. mart 2014 – 24. jun 2014 · 2 meseca 30 dana
111 od 200 mesta
Katainen I 22. jun 2011 – 25. mart 2014 · 2 godine 9 meseci
125 od 200 mesta
Vanhanen I 24. jun 2003 – 19. april 2007 · 3 godine 9 meseci
116 od 200 mesta
Jaatteenmaki 17. april 2003 – 24. jun 2003 · 2 meseca 7 dana
116 od 200 mesta
Lipponen III 31. maj 2002 – 17. april 2003 · 10 meseci 17 dana
128 od 200 mesta
Lipponen II 15. april 1999 – 31. maj 2002 · 3 godine 1 mesec
139 od 200 mesta
Lipponen I 13. april 1995 – 15. april 1999 · 4 godine 2 dana
144 od 200 mesta
Holkeri II 28. avgust 1990 – 26. april 1991 · 7 meseci 29 dana
121 od 200 mesta
Holkeri I 30. april 1987 – 28. avgust 1990 · 3 godine 3 meseca
130 od 200 mesta
Sorsa VI 6. maj 1983 – 30. april 1987 · 3 godine 11 meseci
122 od 200 mesta
Sorsa V 31. decembar 1982 – 6. maj 1983 · 4 meseca 5 dana
101 od 200 mesta
Sorsa IV 19. februar 1982 – 31. decembar 1982 · 10 meseci 12 dana
132 od 200 mesta
Koivisto II 26. maj 1979 – 19. februar 1982 · 2 godine 8 meseci
132 od 200 mesta
Sorsa III 2. mart 1978 – 26. maj 1979 · 1 godina 2 meseca
142 od 200 mesta
Sorsa II 15. maj 1977 – 2. mart 1978 · 9 meseci 15 dana
151 od 200 mesta
Miettunen II 30. novembar 1975 – 29. septembar 1976 · 9 meseci 30 dana
151 od 200 mesta
Sorsa I 4. septembar 1972 – 30. novembar 1975 · 3 godine 2 meseca
106 od 200 mesta
Paasio II 23. februar 1972 – 4. septembar 1972 · 6 meseci 12 dana
55 od 200 mesta
Karjalainen III 26. mart 1971 – 23. februar 1972 · 10 meseci 28 dana
132 od 200 mesta
Karjalainen II 15. jul 1970 – 26. mart 1971 · 8 meseci 11 dana
143 od 200 mesta
Koivisto I 22. mart 1968 – 15. jul 1970 · 2 godine 3 meseca
163 od 200 mesta
Paasio I 27. maj 1966 – 22. mart 1968 · 1 godina 9 meseci
152 od 200 mesta
Fagerholm III 29. avgust 1958 – 13. januar 1959 · 4 meseca 15 dana
146 od 200 mesta
Fagerholm II 3. mart 1956 – 27. maj 1957 · 1 godina 2 meseca
132 od 200 mesta
Kekkonen V 20. oktobar 1954 – 3. mart 1956 · 1 godina 4 meseca
107 od 200 mesta
Torngren 5. maj 1954 – 20. oktobar 1954 · 5 meseci 15 dana
119 od 200 mesta
Kekkonen III 20. septembar 1951 – 9. jul 1953 · 1 godina 9 meseci
118 od 200 mesta
Kekkonen II 17. januar 1951 – 20. septembar 1951 · 8 meseci 3 dana
128 od 200 mesta
Fagerholm I 29. jul 1948 – 17. mart 1950 · 1 godina 7 meseci
54 od 200 mesta
Pekkala 26. mart 1946 – 29. jul 1948 · 2 godine 4 meseca
162 od 200 mesta
Paasikivi II 17. april 1945 – 26. mart 1946 · 11 meseci 9 dana
171 od 200 mesta

Više od PolitPro-a

Podaci i povratne informacije

Politički podaci se menjaju svakodnevno. Da li ste primetili zastarelu informaciju, broj ili datum? Pišite nam – po mogućstvu sa izvorom, kako bismo brzo proverili promenu.

Podržite PolitPro

Vaša podrška štiti PolitPro od uticaja lobističkih grupa i stranaka.

Osnova podataka i transparentnost

PolitPro

PolitPro objedinjuje naučne podatke i aktuelne vrednosti anketa kako bi politika bila dostupna svima. Koristimo skupove podataka iz vodećih istraživačkih projekata i dopunjujemo ih sopstvenim istraživanjima, analizama i algoritmima. Na taj način složene političke veze činimo razumljivim i dostupnim svima. Podržano veštačkom inteligencijom.