Aktuelna vlada nema parlamentarnu većinu
U aktuelnom trendu izbora, vladajuće partije na Islandu dostižu 44,4% mandata.
Kako bismo stranke učinili uporedivim, simbolima prikazujemo njihovu političku orijentaciju. Kategorije služe za grubu klasifikaciju i brzi pregled. Detaljnije informacije o političkim stavovima možete pronaći na podstranicama stranaka.
U aktuelnom trendu izbora, vladajuće partije na Islandu dostižu 44,4% mandata.
+4,6 porast u poslednjih 90 dana
-4,0 pad u poslednjih 90 dana
Sledeći Parlamentarni izbori na Islandu se očekuju tokom 2029.
Dobijajte najnovije izborne ankete i trendove direktno u vašoj Google pretrazi.
Lider u aktuelnom PolitPro trendu za parlamentarne izbore na Islandu je Samfylkingin sa 25,8%. Slede ga Sjálfstæðisflokkurinn sa 24,6%, Miðflokkurinn sa 14,8%, Viðreisn sa 11,7%, Framsóknarflokkurinn sa 6%, Vinstri græn sa 5%, Flokkur fólksins sa 4,8%, Sósíalistaflokkur Íslands sa 4,1% i Píratar sa 3%. Ostale stranke osvajaju 0,2% glasova.
Vladajuća koalicija u državi Island trenutno osvaja samo 44,4% mandata i time bi izgubila većinu. Ovo ukazuje na značajnu promenu odnosa političkih snaga: savez partija Samfylkingin, Viðreisn i Flokkur fólksins prema trenutnim podacima ne bi mogao da nastavi sa radom u vladi.
PolitPro izborni trend je mnogo više od običnog trenutnog snimka stanja. Agregiramo podatke svih relevantnih istraživačkih instituta u ponderisanu prosečnu vrednost za parlamentarne izbore na Islandu. Pošto klasično pitanje „Za koga biste glasali da su izbori u nedelju?“ varira zbog različitih metodologija, naš trend pruža statistički pouzdanu bazu podataka koja ublažava kratkoročna odstupanja.
Kombinovanjem više izvora podataka minimiziramo rizik od slučajnih efekata. Svako istraživanje podleže statističkoj grešci (obično između 1,5% i 3%). Naša analiza anketa za Island precizno pokazuje da li rast neke partije predstavlja održiv razvoj ili je samo u okviru statističke greške jednog instituta.
Proračun prati transparentan matematički model: novije ankete imaju veći značaj od starijih podataka. Takođe, u obzir uzimamo i istorijsku preciznost prognoza svakog instituta kako bismo ispravili metodološke pristrasnosti. Rezultat je validna linija trenda koja precizno oslikava partijski sistem na Islandu.
Izborni cenzus za parlamentarne izbore na Islandu iznosi 4%.
Izborne ankete nisu predviđanja, već trenutni snimci sa statističkim fluktuacijama. Da bismo dobili realističnu sliku, svakodnevno simuliramo 100.000 izbornih ishoda na osnovu PolitPro izbornog trenda, koristeći „Monte Karlo metodu“. Pri tome uzimamo u obzir tipične migracije birača i političke trendove. Naš algoritam testira različite scenarije – od malih pomeranja unutar biračkog tela do političkih iznenađenja – kako bi utvrdio stvarne šanse za uspeh stranaka i koalicija.
Prema izbornom trendu, u islandski parlament (Althing) ušlo bi 8 partija: Samfylkingin sa 17 poslanika, Sjálfstæðisflokkurinn sa 16 poslanika, Miðflokkurinn sa 10 poslanika, Viðreisn sa 8 poslanika, Framsóknarflokkurinn sa 4 poslanika, Vinstri græn sa 3 poslanika, Flokkur fólksins sa 3 poslanika i Sósíalistaflokkur Íslands sa 2 poslanika.
[modules/faq.electoral-system.body]
[modules/faq.threshold.body]
[modules/faq.government-coalitions.body]
Island se bori sa eskalirajućim troškovima života i uporno visokom inflacijom. Trenutno se zemlja smatra najskupljom nacijom na svetu, pretekavši...
Island pooštrava svoju migracionu i graničnu politiku. Trenutno, novi Zakon o vizama modernizuje Šengenska pravila, uključujući fiksne takse i dozvolu...
Geopolitički pejzaž Islanda doživljava fundamentalnu promenu. Zemlja, dugo izvan EU, sada se približava Evropi i istovremeno učvršćuje svoju stratešku ulogu...
Politički pejzaž Islanda trenutno prolazi kroz iskušenje: 29. avgusta građani će na referendumu glasati o tome da li treba ponovo...
Island, pionir zelene energije, suočava se sa akutnim debatama o infrastrukturi i klimi. Vlada jača mobilnu mrežu u Látrabjargu za...
Island se bori sa obezbeđivanjem socijalnog mira kroz generacije, dok penzione reforme podstiču javnu debatu. Trenutno, nacionalno udruženje penzionih fondova...
Mladi ljudi na Islandu suočavaju se sa krizom troškova stanovanja: prosečna kirija za jednosoban stan u Rejkjaviku dostiže skoro 300.000...
Porodice u Rejkjaviku mogu da odahnu: od februara 2026. godine, gradska uprava obezbeđuje 36 sati besplatnog predškolskog boravka nedeljno. Ova...
Realni prinos islandskih penzionih fondova pao je 2025. godine na 2,6%, što je drastičan pad u odnosu na 6,7% prethodne...
Stanovništvo Islanda se bori sa troškovima života koji su 84 procenta iznad evropskog proseka – vrednost koja se udvostručila u...
Centralna banka Islanda je u maju podigla referentnu kamatnu stopu na 7,75%. Ova agresivna mera ima za cilj da ublaži...
Island učvršćuje svoju reputaciju pionira u LGBTQ+ pravima i 2026. godine ponovo zauzima treće mesto na ILGA-Europe Rainbow mapi. Međutim,...
Ministarka pravde Islanda pokrenula je reviziju pravila o državljanstvu, nakon što su zahtevi porasli za 290% u pet godina. Cilj...
U PolitPro oceni za institute, procenjujemo pouzdanost agencija za istraživanje javnog mnjenja na osnovu njihove tačnosti na izborima, kao i odstupanja od izbornog trenda. Velika odstupanja vrednosti stranaka u poređenju sa izbornim trendom dovode do smanjenja ocene, jer mogu ukazivati na favorizovanje ili diskriminaciju stranaka. Maksimalna vrednost ocene je 100.
Postoje slobodni izbori, nezavisne institucije i sveobuhvatna politička prava.
Island: Demokratski skor PolitPro-a iznosi 75 od 100 poena.
U poslednjih 10 godina, demokratski skor se donekle pogoršao.
PolitPro indeks demokratije ocenjuje različite aspekte demokratije na osnovu naučnih podataka iz projekta Varieties of Democracy (V-Dem). Ovaj međunarodni istraživački projekat predvode Univerzitet u Geteborgu (Švedska) i Univerzitet Notr Dam (SAD). Više od 3.500 stručnjaka procenjuje demokratski kvalitet svojih zemalja prema standardizovanim kriterijumima. PolitPro kombinuje i proširuje ove podatke kako bi ih predstavio na razumljiv i uporediv način. Indeks se kreće od 0 do 100 poena.
Parlament bira vladu, a predsednik uglavnom ima samo reprezentativne funkcije.
Izbori se odlučuju u samo jednom krugu.
Nakon objavljivanja zvaničnih konačnih rezultata, Alting se sastaje na svojoj prvoj sednici kako bi izabrao predsednika parlamenta i članove odbora. Formalno glasanje o poverenju prilikom formiranja vlade nije obavezno na Islandu; umesto toga, vladu imenuje predsednik čim se uspostavi stabilna koalicija. Posebnost je tesna veza između izvršne i zakonodavne vlasti: članovi vlade obično ostaju aktivni članovi parlamenta. Politički rad u Altingu odvija se u veoma ličnoj atmosferi, što je posledica male veličine parlamenta.
Pravo glasa imaju svi islandski državljani stariji od 18 godina. Island tradicionalno beleži veoma visoku izlaznost na izbore, koja često prelazi 80%, što naglašava snažnu demokratsku tradiciju zemlje. Značajna karakteristika je mogućnost glasanja putem pošte za građane u udaljenim područjima ili u inostranstvu. Islandsko biračko telo se smatra veoma politizovanim i osetljivo reaguje na teme kao što su prava na ribolov, zaštita životne sredine i ekonomska suverenost. Regionalne razlike u izbornom ponašanju vidljive su pre svega između urbanog Rejkjavika i ruralnih priobalnih regiona.
Vojni odbrambeni savez između Evrope i Severne Amerike.
Organizacija za mir, bezbednost i ljudska prava u Evropi.
Udruženje bogatijih zemalja za saradnju u ekonomiji i razvoju.
Sledeći Parlamentarni izbori na Islandu se očekuju tokom 2029. Do tada, aktuelna istraživanja javnog mnjenja služe kao ključni barometar političkog raspoloženja u Island.
Istraživački podaci Univerziteta u Geteborgu na temu demokratije. Nezavisni politički eksperti iz celog sveta ocenjuju političke sisteme prema naučnim kriterijumima.V-Dem – Različitosti demokratije
Coppedge, Michael, John Gerring, Carl Henrik Knutsen, Staffan I. Lindberg, Jan Teorell, David Altman, Fabio Angiolillo, Michael Bernhard, Agnes Cornell, M. Steven Fish, Linnea Fox, Lisa Gastaldi, Haakon Gjerløw, Adam Glynn, Ana Good God, Allen Hicken, Katrin Kinzelbach, Kyle L. Marquardt, Kelly McMann, Valeriya Mechkova, Anja Neundorf, Pamela Paxton, Daniel Pemstein, Josefine Pernes, Johannes von Römer, Brigitte Seim, Rachel Sigman, Svend-Erik Skaaning, Jeffrey Staton, Aksel Sundström, Marcus Tannenberg, Eitan Tzelgov, Yi-ting Wang, Tore Wig i Daniel Ziblatt. 2026. „V-Dem Priručnik v16“ Projekat Raznolikosti Demokratije (V-Dem).
Istraživački projekat Univerziteta u Geteborgu. Međunarodni politikolozi ocenjuju političke stavove stranaka širom sveta na osnovu jedinstvenih kriterijuma.V-Party – Skup podataka o strankama sveta
Staffan I. Lindberg, Nils D¨upont, Masaaki Higashijima, Yaman Berker Kavasoglu, Kyle L. Marquardt, Michael Bernhard, Holger D¨oring, Allen Hicken, Melis Laebens, Juraj Medzihorsky, Anja Neundorf, Ora John Reuter, Saskia Ruth–Lovell, Keith R. Weghorst, Nina Wiesehomeier, Joseph Wright, Nazifa Alizada, Paul Bederke, Lisa Gastaldi, Sandra Grahn, Garry Hindle, Nina Ilchenko, Johannes von R¨omer, Steven Wilson, Daniel Pemstein, Brigitte Seim. 2022. Varieties of Party Identity and Organization (V–Party) Dataset V2. Varieties of Democracy (V–Dem) Project.
Dugogodišnji istraživački podaci Univerziteta u Bremenu. Dokumentuje stranke i vlade radi političkih poređenja.ParlGov – Podaci o parlamentarnoj demokratiji
Döring, Holger and Philip Manow. 2024. Parliaments and governments database (ParlGov): Information on parties, elections and cabinets in established democracies.
Najvažnije evropsko istraživanje eksperata o pozicijama političkih partija. Više od 400 politikologa iz različitih zemalja dokumentuje pozicije partija na osnovu naučnih kriterijuma.CHES – Istraživanje eksperata Chapel Hill-a
Rovny, Jan, Ryan Bakker, Liesbet Hooghe, Seth Jolly, Gary Marks, Jonathan Polk, Marco Steenbergen, and Milada Vachudova. “25 godina pozicija političkih partija u Evropi: Chapel Hill Expert Survey, 1999-2024,”