Pregled partije DIKO

Zastava Kipar

Dimokratikó Kómma

Demokratska partija

Političko opredeljenje
Konzervativno
Socijalno
Tržišno
Progresivno
Stav o EU
Anti-EU
Pro-EU
DIKO je centristička partija na Kipru, koja se pozicionira kao snaga centra i branilac nacionalnog suvereniteta. Spaja umereni nacionalizam sa socijalno-liberalnom ekonomskom politikom i često igra ulogu „kraljotvorca“ u kiparskoj političkoj areni.

Vrednosti i ideologija

Temelj DIKO-a leži u težnji ka pravednom rešenju kiparskog pitanja, zasnovanom na bizonalnoj, bikomunalnoj federaciji, pri čemu stranka zauzima stroži stav u poređenju sa levim partijama. Njihov svetonazor obeležen je snažnim patriotizmom i zaštitom grčko-kiparskog identiteta. Država i nacija se vide kao jedinstvena celina, čiji integritet mora biti branjen od spoljnih uticaja, dok su unutar zemlje u centru pažnje socijalna stabilnost i zaštita srednje klase.

Politički prioriteti

Program DIKO-a usmeren je na jačanje malih i srednjih preduzeća, kao i na obezbeđivanje socijalne sigurnosti za radno stanovništvo. Stranka se zalaže za efikasnu državu blagostanja, ali bez napuštanja principa tržišne ekonomije. Centralna oblast delovanja je odbrambena i bezbednosna politika, sa ciljem jačanja pregovaračke pozicije prema severnom delu ostrva. Ciljna grupa DIKO-a je široka sredina društva: zaposleni, preduzetnici i državni službenici koji teže stabilnosti i nacionalnoj samosvesti.

Uloga u političkom sistemu

Strateški gledano, DIKO zauzima ključnu poziciju u centru političkog spektra. Svojim pozicioniranjem između velikih blokova levice (AKEL) i konzervativaca (DISY), često služi kao nezaobilazan partner za formiranje vladajućih većina. Ova stožerna funkcija daje joj natproporcionalan uticaj na izvršnu vlast. Uprkos svom čvrstom stavu po pitanju Kipra, stranka deluje unutar demokratskih institucija pravne države i snažno podržava evropske integracije Kipra.

Fokusne teme i ideološka klasifikacija

Grafikon prikazuje koje su teme posebno važne za stranku. Što je tačka udaljenija od centra, to je veći njen značaj.

Stavovi i ključni politički zahtevi

Став за 2024
Став за 2019

Ekonomija i država

Da li treba preraspodeliti prihode i imovinu?
Za preraspodelu
Protiv preraspodele
Kako država treba da raspolaže slobodnim budžetom?
Ulaganje
Smanjenje duga i poreza
Da li treba štititi domaću privredu?
Слободна светска трговина
Заштита локалне економије

Društvo i vrednosti

Šta je važnije: sloboda ili bezbednost?
Maksimalna sloboda
Bezbednost
Da li treba podržavati ravnopravnost žena?
Za podršku
Protiv podrške
Треба ли подржавати равноправност LGBTQ+ особа?
За подршку и унапређење
Против подршке и унапређења
Da li bi istopolni brakovi trebalo da budu dozvoljeni?
Za
Protiv
Koju ulogu bi religije trebalo da imaju u politici?
Odvojenost crkve i države
Bliska povezanost crkve i države
Da li politika treba da bude usmerena na urbane ili ruralne sredine?
Fokus na urbane sredine
Fokus na ruralne sredine

Životna sredina i globalizacija

Šta je važnije: zaštita životne sredine ili ekonomija?
Zaštita životne sredine važnija od ekonomskog rasta
Ekonomski rast važniji od zaštite životne sredine
Šta je važnije: zaštita klime ili ekonomija?
Zaštita klime važnija od ekonomskog rasta
Ekonomski rast važniji od zaštite klime

Migracije i integracija

Kako bi trebalo regulisati imigracionu politiku?
Otvorena politika
Stroga politika
Како треба обликовати интеграцију имиграната?
Мултикултурално друштво
Хомогено друштво
Da li etničke manjine treba da dobiju više prava?
Više prava
Manje prava
Коју улогу треба да играју националне државе?
Отворен свет без граница
Снажне националне државе

Demokratija i institucije

Kako bi trebalo podeliti vlast?
Podeljena vlast
Snažan vladar/vođa
Колико независно треба да буде судство?
Potpuno nezavisno
Zavisno od vlade
Kako bi država trebalo da bude organizovana: centralno ili federalno?
Federalizam
Centralizacija

Istorijski rezultati izbora

DIKO: Razvoj izbornih rezultata u državi Kipar

Hronologija učešća u vladama od 1945. godine

Kontinuitet vlasti: Istorijske uloge u vladi
Predvodila vladu
U vladi
16

Ukupan broj vlada

Ukupno trajanje: 35 godina • 6 meseci • 3 nedelje • 1 dan

6

Vlade koje je vodila

Ukupno trajanje: 16 godina • 3 meseca • 1 nedelja • 3 dana

10

Učešće u koalicijama

Ukupno trajanje: 19 godina • 3 meseca • 1 nedelja • 5 dana

66%

Ukupan udeo u vremenu vladavine

Stranka je učestvovala u vladi tokom 66% mogućeg vremena vladavine.

Christodoulides
2025
DIKO
DIPA
EDEK
Christodoulides I
2023
DIKO
DIPA
EDEK
Anastasiades I
2013
DISY
DIKO
EK
Christofias III
2011
AKEL
DIKO
Christofias II
2010
AKEL
DIKO
Christofias I
2008
AKEL
DIKO
EDEK
Papadopoulos II
2006
AKEL
DIKO
EDEK
Papadopoulos I
2003
AKEL
DIKO
EDEK
Clerides IV
2001
DISY
DIKO
EDEK
Clerides III
1998
DISY
DIKO
EDEK
Clerides II
1996
DISY
DIKO
Clerides I
1993
DISY
DIKO
Kyprianou V
1985
DIKO
Kyprianou IV
1983
DIKO
Kyprianou III
1981
DIKO
Kyprianou II
1978
DIKO

Izvori podataka i informacija

PolitPro

PolitPro objedinjuje naučne podatke i aktuelne rezultate istraživanja javnog mnjenja kako bi politika bila razumljiva svima. Koristimo skupove podataka iz vodećih istraživačkih projekata i dopunjujemo ih sopstvenim istraživanjima, analizama i algoritmima. Na taj način, složene političke veze činimo jasnim i dostupnim svima. Podržano veštačkom inteligencijom.

Pomozite nam da ostanemo nezavisni

Vaša podrška štiti PolitPro od uticaja lobističkih grupa i političkih partija.

Dajte povratne informacije

Recite nam kako možemo PolitPro učiniti još boljim za vas!

Pronašli ste grešku?

Politički podaci se svakodnevno menjaju. Ukoliko primetite grešku, slobodno nam pišite putem imejla. Kratka referenca izvora nam pomaže pri proveri.

ParlGov – Podaci o parlamentarnoj demokratiji

Dugogodišnji istraživački podaci Univerziteta u Bremenu. Dokumentuje stranke i vlade radi političkih poređenja.

Više

Döring, Holger and Philip Manow. 2024. Parliaments and governments database (ParlGov): Information on parties, elections and cabinets in established democracies.

CHES – Istraživanje eksperata Chapel Hill-a

Najvažnije evropsko istraživanje eksperata o pozicijama političkih partija. Više od 400 politikologa iz različitih zemalja dokumentuje pozicije partija na osnovu naučnih kriterijuma.

Više

Rovny, Jan, Ryan Bakker, Liesbet Hooghe, Seth Jolly, Gary Marks, Jonathan Polk, Marco Steenbergen, and Milada Vachudova. “25 godina pozicija političkih partija u Evropi: Chapel Hill Expert Survey, 1999-2024,”