Stabilna većina za aktuelnu vladu
U aktuelnom trendu izbora, vladajuće partije u Mađarskoj dostižu 70,4% mandata.
Kako bismo stranke učinili uporedivim, simbolima prikazujemo njihovu političku orijentaciju. Kategorije služe za grubu klasifikaciju i brzi pregled. Detaljnije informacije o političkim stavovima možete pronaći na podstranicama stranaka.
U aktuelnom trendu izbora, vladajuće partije u Mađarskoj dostižu 70,4% mandata.
Sledeći Parlamentarni izbori u Mađarskoj se očekuju tokom 2030.
Dobijajte najnovije izborne ankete i trendove direktno u vašoj Google pretrazi.
Lider u aktuelnom PolitPro trendu za parlamentarne izbore u Mađarskoj je TISZA sa 68,5%. Slede ga Fidesz/KDNP sa 22,8%, Mi Hazánk sa 6,4%, Demokratikus Koalíció sa 1,3% i Magyar Kétfarkú Kutya Párt sa 1%. Ostale stranke osvajaju 0% glasova.
Vladajuće partije u državi Mađarska potvrđuju svoju većinu u aktuelnom trendu sa 70,4% mandata. Time savez koji čine TISZA i dalje uživa solidnu podršku u parlamentu za stabilan nastavak vršenja vlasti.
PolitPro izborni trend je mnogo više od običnog trenutnog snimka stanja. Agregiramo podatke svih relevantnih istraživačkih instituta u ponderisanu prosečnu vrednost za parlamentarne izbore u Mađarskoj. Pošto klasično pitanje „Za koga biste glasali da su izbori u nedelju?“ varira zbog različitih metodologija, naš trend pruža statistički pouzdanu bazu podataka koja ublažava kratkoročna odstupanja.
Kombinovanjem više izvora podataka minimiziramo rizik od slučajnih efekata. Svako istraživanje podleže statističkoj grešci (obično između 1,5% i 3%). Naša analiza anketa za Mađarsku precizno pokazuje da li rast neke partije predstavlja održiv razvoj ili je samo u okviru statističke greške jednog instituta.
Proračun prati transparentan matematički model: novije ankete imaju veći značaj od starijih podataka. Takođe, u obzir uzimamo i istorijsku preciznost prognoza svakog instituta kako bismo ispravili metodološke pristrasnosti. Rezultat je validna linija trenda koja precizno oslikava partijski sistem Mađarske.
Izborni cenzus za parlamentarne izbore u Mađarskoj iznosi 5%.
Izborne ankete nisu predviđanja, već trenutni snimci sa statističkim fluktuacijama. Da bismo dobili realističnu sliku, svakodnevno simuliramo 100.000 izbornih ishoda na osnovu PolitPro izbornog trenda, koristeći „Monte Karlo metodu“. Pri tome uzimamo u obzir tipične migracije birača i političke trendove. Naš algoritam testira različite scenarije – od malih pomeranja unutar biračkog tela do političkih iznenađenja – kako bi utvrdio stvarne šanse za uspeh stranaka i koalicija.
Na osnovu izbornog trenda, u mađarski parlament ušlo bi 3 partija: TISZA sa 140 poslanika, Fidesz/KDNP sa 46 poslanika i Mi Hazánk sa 13 poslanika.
[modules/faq.electoral-system.body]
[modules/faq.threshold.body]
[modules/faq.government-coalitions.body]
Mađarska ekonomija pokazuje dvostruku sliku: dok je bruto domaći proizvod u prvom kvartalu 2026. godine porastao za 1,7 odsto, beležeći...
Nova mađarska vlada pod premijerom Péterom Magyarom pokreće preokret u migracionoj politici. Od juna 2026. godine, privremeno se neće izdavati...
Mađarska pod novom vladom premijera Pétera Magyara sprovodi jasan zaokret u svojoj spoljnoj politici. Budimpešta je ukinula dvogodišnji veto na...
Mađarska doživljava fundamentalni politički preokret. Nakon 16 godina pod Fidesz strankom Viktora Orbána, opozicija, predvođena Péterom Magyarom i njegovom strankom...
Mađarska doživljava političku promenu kursa koja ima duboke posledice na energetiku, klimu i infrastrukturu. Pod novim premijerom Péterom Magyarom i...
Mađarska se bori sa dubokom demografskom promenom koja izaziva socijalni mir između generacija. Starenje stanovništva i niske stope nataliteta opterećuju...
Mađarski studenti i učenici gledaju na odlučujući preokret: Evropska komisija signalizira oslobađanje do 16,4 milijarde evra zamrznutih sredstava EU, što...
Od 1. januara 2026. godine, mađarske porodice doživljavaju duboko finansijsko rasterećenje: pola miliona majki sa dvoje ili troje dece postepeno...
Mađarski penzioneri doživljavaju oprezno finansijsko rasterećenje: u februaru 2026. godine prvi put su dobili četvrtinu postepeno ponovo uvedene 14. mesečne...
Nova mađarska vlada pod premijerom Péterom Magyarom bori se za fiskalnu stabilnost: nasleđuje budžetski deficit koji će 2026. godine verovatno...
Mađarski mali preduzetnici i samozaposleni doživljavaju značajna rasterećenja: prag oslobođenja od PDV-a raste 2026. godine na 20 miliona forinti, sa...
Sud EU je 21. aprila 2026. godine proglasio mađarski kontroverzni „Zakon o zaštiti dece“ nezakonitim, koji je zabranjivao „prikazivanje ili...
Mađarska od sredine 2026. godine obustavlja prijem novih radnika iz zemalja van EU u sektorima kao što su fabrički rad,...
U PolitPro oceni za institute, procenjujemo pouzdanost agencija za istraživanje javnog mnjenja na osnovu njihove tačnosti na izborima, kao i odstupanja od izbornog trenda. Velika odstupanja vrednosti stranaka u poređenju sa izbornim trendom dovode do smanjenja ocene, jer mogu ukazivati na favorizovanje ili diskriminaciju stranaka. Maksimalna vrednost ocene je 100.
Održavaju se izbori, ali su oni samo delimično slobodni i pošteni, sa ciljem da osiguraju vlast vladajućoj garnituri.
Mađarska postiže 33 od 100 poena na PolitPro Demokratskom indeksu.
U poslednjih 10 godina, demokratski skor se drastično pogoršao.
PolitPro indeks demokratije ocenjuje različite aspekte demokratije na osnovu naučnih podataka iz projekta Varieties of Democracy (V-Dem). Ovaj međunarodni istraživački projekat predvode Univerzitet u Geteborgu (Švedska) i Univerzitet Notr Dam (SAD). Više od 3.500 stručnjaka procenjuje demokratski kvalitet svojih zemalja prema standardizovanim kriterijumima. PolitPro kombinuje i proširuje ove podatke kako bi ih predstavio na razumljiv i uporediv način. Indeks se kreće od 0 do 100 poena.
Parlament bira vladu, a predsednik uglavnom ima samo reprezentativne funkcije.
Izbori se odlučuju u samo jednom krugu.
Nakon izbora, Parlament se sastaje na konstitutivnoj sednici, koju saziva predsednik države. Najvažniji čin je izbor predsednika Vlade, koji se obično brzo obavlja čim budu poznati zvanični konačni rezultati. Izrazita karakteristika mađarskog parlamentarizma je jednodomni sistem; ne postoji drugi dom poput Senata. Čim Vlada položi zakletvu, počinje zakonodavni rad, pri čemu izmene Ustava, zbog često jasnih većinskih odnosa, mogu imati centralnu ulogu u političkom oblikovanju.
Pravo glasa imaju svi mađarski državljani stariji od 18 godina. Posebnost je biračko pravo za Mađare u inostranstvu: državljani bez prebivališta u Mađarskoj mogu učestvovati u glasanju za nacionalne liste putem dopisnog glasanja. Izlaznost na izbore istorijski varira, ali kod ključnih izbora često prelazi 70%. Biračko telo je geografski često podeljeno, pri čemu glavni grad Budimpešta često pokazuje drugačije političke trendove od ruralnih područja. Politička mobilizacija u Mađarskoj se vrlo intenzivno odvija putem nacionalnih tema i pitanja suvereniteta.
Savez evropskih država sa zajedničkim zakonima, unutrašnjim tržištem i demokratskim standardima.
Vojni odbrambeni savez između Evrope i Severne Amerike.
Organizacija za mir, bezbednost i ljudska prava u Evropi.
Udruženje bogatijih zemalja za saradnju u ekonomiji i razvoju.
Sledeći Parlamentarni izbori u Mađarskoj se očekuju tokom 2030. Do tada, aktuelna istraživanja javnog mnjenja služe kao ključni barometar političkog raspoloženja u Mađarska.
Istraživački podaci Univerziteta u Geteborgu na temu demokratije. Nezavisni politički eksperti iz celog sveta ocenjuju političke sisteme prema naučnim kriterijumima.V-Dem – Različitosti demokratije
Coppedge, Michael, John Gerring, Carl Henrik Knutsen, Staffan I. Lindberg, Jan Teorell, David Altman, Fabio Angiolillo, Michael Bernhard, Agnes Cornell, M. Steven Fish, Linnea Fox, Lisa Gastaldi, Haakon Gjerløw, Adam Glynn, Ana Good God, Allen Hicken, Katrin Kinzelbach, Kyle L. Marquardt, Kelly McMann, Valeriya Mechkova, Anja Neundorf, Pamela Paxton, Daniel Pemstein, Josefine Pernes, Johannes von Römer, Brigitte Seim, Rachel Sigman, Svend-Erik Skaaning, Jeffrey Staton, Aksel Sundström, Marcus Tannenberg, Eitan Tzelgov, Yi-ting Wang, Tore Wig i Daniel Ziblatt. 2026. „V-Dem Priručnik v16“ Projekat Raznolikosti Demokratije (V-Dem).
Istraživački projekat Univerziteta u Geteborgu. Međunarodni politikolozi ocenjuju političke stavove stranaka širom sveta na osnovu jedinstvenih kriterijuma.V-Party – Skup podataka o strankama sveta
Staffan I. Lindberg, Nils D¨upont, Masaaki Higashijima, Yaman Berker Kavasoglu, Kyle L. Marquardt, Michael Bernhard, Holger D¨oring, Allen Hicken, Melis Laebens, Juraj Medzihorsky, Anja Neundorf, Ora John Reuter, Saskia Ruth–Lovell, Keith R. Weghorst, Nina Wiesehomeier, Joseph Wright, Nazifa Alizada, Paul Bederke, Lisa Gastaldi, Sandra Grahn, Garry Hindle, Nina Ilchenko, Johannes von R¨omer, Steven Wilson, Daniel Pemstein, Brigitte Seim. 2022. Varieties of Party Identity and Organization (V–Party) Dataset V2. Varieties of Democracy (V–Dem) Project.
Dugogodišnji istraživački podaci Univerziteta u Bremenu. Dokumentuje stranke i vlade radi političkih poređenja.ParlGov – Podaci o parlamentarnoj demokratiji
Döring, Holger and Philip Manow. 2024. Parliaments and governments database (ParlGov): Information on parties, elections and cabinets in established democracies.
Najvažnije evropsko istraživanje eksperata o pozicijama političkih partija. Više od 400 politikologa iz različitih zemalja dokumentuje pozicije partija na osnovu naučnih kriterijuma.CHES – Istraživanje eksperata Chapel Hill-a
Rovny, Jan, Ryan Bakker, Liesbet Hooghe, Seth Jolly, Gary Marks, Jonathan Polk, Marco Steenbergen, and Milada Vachudova. “25 godina pozicija političkih partija u Evropi: Chapel Hill Expert Survey, 1999-2024,”